Najveći broj samoubojstva u svibnju

U Republici Srpskoj su u prošloj godini evidentirana 233 samoubojstva, a statistika Ministarstva unutarnjih poslova RS-a pokazuje da su u 181 slučaju ruku na sebe podigli muškarci.

Na suicid se “odlučilo” 166 osoba s više od 50 godina, dok je šest bilo mlađe od 18 godina, 13 u dobri od 18 do 30, dok je samoubojstvo izvršilo i 48 osoba od 30 do 50 godina - rečeno je Feni u MUP-u RS-a.

Statistika entitetske policije pokazuje da je najviše suicida izvršeno u svibnju 2012., i to 30, a najmanje u veljači i prosincu.

Kada je u pitanju način izvršenja, lani je najviše osoba sebi oduzelo život vješanjem (139), vatrenim oružjem njih 44, dok se ručnom bombom ubilo 16 osoba.

Tijekom 2011. na području Republike Srpske izvršeno je 295 samoubojstva, i te godine, u odnosu na 2010. (257) broj samoubojstava je bio veći za 38 ili 14,7 posto.

Samoubojstvo je prije dvije godine izvršilo 230 muškaraca i 65 žena.

Po starosnoj strukturi, ponavljala se statistika da ruku na sebe najviše potežu osobe iznad 50 godina.

U MUP-u RS-a tvrde da je evidentno da u prethodnim godinama nema većih oscilacija, kako u pogledu ukupnog broja, tako i gledano po spolnoj i starosnoj strukturi i načinima izvršenja.

Naime, u 2011. broj osoba s više od 50 godina koje su izvršile samoubojstvo je 210 ili 71,2 posto od ukupnog broja. Približno takav odnos je i prethodnih godina, pa se može izvući zaključak da starija populacija neusporedivo češće podiže ruku na sebe i da je s ovog aspekta ugroženija.

Takav trend se mora promatrati u svjetlu socijalnih i zdravstvenih aspekata.

Kada su u pitanju podaci po regijama, vidljivo je da je broj samoubojstava približno srazmjeran broju stanovnika na pojedinim područjima.

Budući da nema točnih statističkih podataka o stanovništvu u Republici Srpskoj, prema podacima Zavoda za statistiku, broj stanovnika u Republici Srpskoj iznosi oko 1.433.000 osoba, a analogno navedenom podatku proizlazi da su u 2011., na 10.000 stanovnika prosječno počinjena dva suicida.

Analizom broja samoubojstava na godišnjem nivou uočeno je da tijekom prethodnih sedam godina nema izraženijih oscilacija. Međutim, u godinama neposredno iza rata samoubojstva su bila učestalija, na što ukazuju podaci o ukupnom broju samoubojstava godišnje, u periodu 1996. - 2007. godine.

U MUP-u RS-a kazali su za Fenu da motive i razloge često nije moguće precizno i pouzdano utvrditi i gotovo nikad se ne ograničavaju na jedan ili dva u konkretnom smislu.

Na osnovu pokazatelja do kojih se dolazi obradom takvih slučajeva i praćenjem ove pojave osnovni motivi se svode na starost, strah od samoće i bolesti, nervno rastrojstvo, najčešće u kombinaciji s osiromašenjem, socijalnim statusom i socijalnom neizvjesnošću, alkoholizmom, osjećajem besperspektivnosti uopće.

U novije vrijeme među razlozima za ovaj čin navodi se i nemogućnost plaćanja rata kredita i s tim u vezi tzv. prevareni žiranti.

Za maloljetnike koji se odlučuju na ovakav korak karakteristični motivi se svode na nerazumijevanje i sukobe s roditeljima, nesređene odnose u obitelji, neuspjeh u školi i slično.

U svakom pojedinačnom slučaju policija izlazi na uviđaje i provodi mjere i radnje radi utvrđivanja uzroka i okolnosti u kojima je smrt nastupila, elemenata koji bi ukazivali na eventualnu nasilnu smrt ili postojanje obilježja krivičnog djela, uključujući i navođenje na samoubojstvo, što također predstavlja krivično djelo.

Ipak, ova pojava je znatno kompleksnija i predstavlja društveni problem, koja zbog brojnosti, a i drugih okolnosti vezanih za motive i uzroke, zaslužuje veću pažnju i pojačan interes određenih društvenih, socijalnih i zdravstvenih institucija u RS-u.