Počelo suđenje: Za što se sve terete Mlaćo i Cikotić

Čitanjem optužnice i uvodnom riječi Državnog tužiteljstva počelo je suđenje Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću za zločine nad ratnim zarobljenicima počinjene na području Bugojna 1993. godine.

Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, a Cikotić kao zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije BiH.

Ubojstva zarobljenika

Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, zahtijevajući da se napravi popis 23 do 26 ekstremnih zarobljenika koji će biti likvidirani. Kako se navodi u optužnici, Vojna policija 307. brigade odvela je grupu zarobljenika prvo u prostorije 'BH banke', gdje su mučeni i premlaćivani, usljed čega su trojica preminula, a ostali su odvedeni na planinu Rostovo, gdje su ubijeni u listopadu 1993. godine.

''Dževad Mlaćo naredio je da se zarobljenici označeni kao ekstremni izdvoje i odvedu na posebnu lokaciju, u prostorije motela na Rostovu, koju je osobno odredio i na koju je, u periodu kada su zarobljenici premlaćivani i ubijani, dolazio'', navodi se u optužnici.

Dodaje se da je od premlaćivanja jedan zarobljenik na Rostovu preminuo, a jedan je uspio pobjeći prilikom transporta do motela, dok su ostali ubijeni iz vatrenog oružja. Posmrtni ostaci većine nikada nisu pronađeni.

Tužitelj Mladen Vukojičić ukazao je u uvodnoj riječi na osobni dnevnik optuženog, u kojem se navodi: ''Službeno: Ne smijemo imati civilnih zarobljenika, tajno – ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira.''

Dodao je da je u zabilješkama iz kolovoza 1993. navedeno da se ekstremni izdvoje i unište, te da se nikom ne prijavljuju.

Prema optužnici, Mlaćo je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno sigurnosnih i tehničkih razloga.

Vukojičić je kazao da su Ratno predsjedništvo i Mlaćo donosili odluke koje prevazilaze njihove ovlasti i prekomjerno utjecali na rad službe vojne sigurnosti.

''Predsjednik Ratnog predsjedništva nije ovlašten da izdaje naloge bilo kom pripadniku vojnih organa'', rekao je tužitelj ukazujući na izjavu svjedoka da se 'ništa nije moglo' bez Mlaće.

Zarobljenici kao 'živi štit'

Cikotića optužnica tereti da nije spriječio podređene pripadnike 307. brigade da počine kaznena djela, kao i da je propustio poduzeti mjere zbog mučenja i ubojstva ratnih zarobljenika. Vukojičić je ukazao na nekoliko dokumenata na osnovu kojih je Cikotić znao da postoji problem sa zarobljenicima, a među kojima je i naredba zapovjednika Trećeg korpusa da se zarobljenici prebace u Zenicu.

''Svakom zapovjedniku ovo bi bila više nego alarmantna situacija da provjeri šta se događa'', kazao je tužitelj.

Optužnica tereti Cikotića i da je od rujna do prosinca 1993. izdavao naredbe podređenim pripadnicima 307. brigade da zatvorenike hrvatske nacionalnosti odvode na prinudne radove na prve borbene linije, gdje su kopali rovove i bili korišteni kao 'živi štit'. Prilikom radova, kako se navodi, tri zatvorenika su smrtno stradala, a nekoliko ih je ranjeno.

Obrane su navele da u ovoj fazi neće iznositi uvodne riječi. Braniteljica Edina Rešidović je napomenula da je protiv Cikotića vođena istraga od 2006. do 2018. a da je ova optužnica podignuta na istim osnovama.

Saslušanje prvih svjedoka zakazano je za 26. travnja.