FOTO/VIDEO | Marić: Dobna granica eksperimentiranja s drogom u HNŽ-u sve je niža
"MUP HNŽ-a je u posljednje dvije godine zabilježio porast oko 150 posto otkrivenih kaznenih djela, značajnim dijelom proaktivnim djelovanjem policije. Žalosno je što se dobna granica eksperimentiranja s opojnim drogama, pa i razvijanje ovisnosti, snižava", izjavio ministar MUP-a HNŽ-a Marijo Marić te dodao kako je problem droga sve rašireniji te da nijedna zemlja nije imuna na taj izazov.
Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje Mostar i Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije (MUP HNŽ) u četvrtak su obilježili Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga i nezakonitog prometa drogama. Kako su naveli, to je složen problem koji je u porastu i pod koji potpadaju sve mlađe osobe.
Program obilježavanja uključivao je niz edukativnih aktivnosti s ciljem podizanja svijesti građana o štetnosti konzumacije opojnih droga i važnosti pravovremenog djelovanja
Kako je ministar kazao, policija zaplijeni različite vrste droga.
"Moram reći da se teške i lake droge tu negdje u brojkama, od heroina pa do sjemenki kanabisa, sintetičkih droga… Tržište droge je razvijeno na području naše županije, postoje evidentirani pojedinci i skupine, a ja kao ministar zagovaram daleko strožu kaznenu politiku jer smatram da bi to bio jedan efikasan mehanizam odvraćanja od činjenja ovih kaznenih djela", istaknuo je ministar Marić.
Odgovorio je i na pitanje kakva je situacija u HNŽ-u s problemom droge, u odnosu na ostatak države.
"Rekao bih da je to na sličan način prisutno u svim županijama. Bitno je reći da je pristup policije jako značajan, ne radimo samo na rasvjetljavanju kaznenih djela i identificiranju počinitelja, nego i na otkrivanju", potvrdio je Marić.
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (ZZJZ FBiH) Siniša Skočibušić kazao je kako je obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe i nezakonite trgovine drogama od značaja za čitavu zajednicu.
"Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje Mostar radi već 26 godina i želja je da pomognemo pacijentima, gradu i županiji. Ovisnost o drogama je ozbiljna psihička bolest, po definiciji kronična i recidivirajuća. Želimo da naše mlade generacije što manje ulaze u svijet droge. Ova borba je multisektorska, ne samo zdravstva i policije, nego i obrazovanja i drugih aspekata u društvu", napominje Skočibušić.
Rekao je kako u Centru za prevenciju imaju priliku da na kvalitetan način zbrinjavaju 130 pacijenata mjesečno, a velik broj njih dolazi samoinicijativno.
"U Centar se 95 posto pacijenata javi samoinicijativno, iz razloga što su oni obično u svom životu prošli razne faze i znaju da je to faza kada moraju, u konačnici, potražiti pomoć. S druge strane, postoje i situacije kada sud dodjeljuje mjeru prisilnog liječenja, koja se nažalost ne može toliko uspješno liječiti. Mora se naći unutarnja motivacija za liječenje", istaknuo je Skočibušić.
Skočibušić je naglasio kako su droge danas, nažalost, postale sastavni dio života.
Dodao je kako heroin danas bilježi pad u zastupljenosti, dok su sintetičke droge sve prisutnije i opasnije zbog svoje dostupnosti i učinaka na ponašanje.
Doktor koji radi u Centru za prevenciju Tomislav Klaić rekao je kako sve više mladih poseže za drogama koje su dostupnije najmlađim generacijama, čak od srednje škole.
"Ovom prilikom apeliramo na roditelje, oni su prva linija obrane i oni se trebaju malo više angažirati oko svoje djece. Najbolje bi djecu bilo usmjeriti na druge aktivnosti, pogotovo sport te ih skloniti s ulice", mišljenja je Klaić.
Odgovorio je na pitanje koliko je teško osobe koje imaju problema s drogom vratiti na pravi put.
"Sve je u pitanju motivacije, netko tko ima obitelj, posao, nešto što ga motivira da ostane izvan svijeta droge, ima puno bolju šansu za izlječenje. Također, bitna je podrška obitelji i okoline, danas se jako puno ljudi stigmatizira ako se pročuje da je ovisnik. Društvo se udaljuje od takvih osoba i takve osobe udaljuje od svih drugih sadržaja. Podrška obitelji i edukaciju su jako važne, jer je to jedini način da takve osobe mogu funkcionirati normalno u životu", zaključio je Klaić.
