Kultura oružja na Balkanu: Broj oružanih incidenata u regiji porastao za 70%

Crnogorski premijer Milojko Spajić najavio je strože mjere kontrole oružja nakon posljednje pucnjave, uključujući teže testove za dobivanje dozvola i dvomjesečni rok u kojem vlasnici ilegalnog oružja mogu predati oružje bez posljedica, prenosi Reuters.

Međutim, ograničeni učinak dosadašnjih mjera u zemljama zapadnog Balkana pokazuje koliko je teško iskorijeniti nasilje u regiji prepunoj milijuna komada vatrenog oružja zaostalog iz ratova, gdje je kultura posjedovanja oružja duboko ukorijenjena stoljećima.

Čak i kada vlasti donesu strože zakone, mnoge siromašne zemlje nemaju ni resurse ni političku volju za njihovo provođenje, upozoravaju stručnjaci. Djelomično je to i zato što trgovinu oružjem kontroliraju moćne kriminalne skupine.

Njihova pasivnost, kažu analitičari, samo povećava nesigurnost u regiji, ali i u susjednoj Europskoj uniji, gdje balkansko oružje često završava.

"Nije dovoljno samo donijeti dobre zakone, već ih i učinkovito provoditi," izjavio je Nils Duquet, direktor Flamanskog instituta za mir iz Bruxellesa.

"Borba protiv ilegalnog oružja iznimno je težak zadatak i još uvijek je puno posla pred nama."

Programi predaje oružja s ograničenim uspjehom

Crna Gora već godinama provodi program amnestije za oružje, kroz koji su predane desetine tisuća komada oružja. Dio njih iskorišten je za izradu spomenika "Ptičica mira" u Podgorici.

Ipak, program nije značajno smanjio pristup ilegalnom tržištu. Od pucnjave 2022. godine, Pejović se borila za donošenje strožeg zakona o oružju, poznatog kao "Markov i Mašanov zakon", nazvanog po njezinim ubijenim unucima. Međutim, zakon nikada nije usvojen, iako je prošlog mjeseca predložen novi nacrt zakona.

"Nabaviti vatreno oružje ovdje je jednako lako kao kupiti kruh u trgovini," kaže Pejović.

Ilegalna trgovina oružjem

Raspad Jugoslavije 1990-ih izazvao je seriju krvavih etničkih sukoba, ostavljajući šest milijuna komada oružja na zapadnom Balkanu, koji obuhvaća Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

Prema najnovijim podacima Small Arms Survey, švicarskog istraživačkog projekta, samo je polovica tog oružja do danas prikupljena ili uništena.

Do 27. siječnja, tri tjedna nakon što je premijer Spajić pozvao građane da predaju ilegalno oružje, Crnogorci su predali 1.535 komada oružja.

Ovo podsjeća na sličnu akciju u Srbiji 2023. godine, kada su građani predali 82.000 komada oružja, više od četiri milijuna metaka i oko 26.000 komada eksplozivnih sredstava nakon dvije masovne pucnjave. Sličan program već nekoliko godina provodi i Bosna i Hercegovina.

Iako stručnjaci pozdravljaju ovakve napore, brojke izazivaju sumnju u njihovu stvarnu učinkovitost.

"U Crnoj Gori i dalje postoji oko 100.000 ilegalnih komada oružja u opticaju," procjenjuje Đorđije Vukičević, potpredsjednik Nezavisnog sindikata policije Crne Gore.

Crna Gora vodeća u posjedovanju oružja

Godišnji broj oružanih incidenata u regiji – uključujući nesreće, samoubojstva, prijetnje i nasilne zločine – porastao je za više od 70% između 2019. i 2024., prema podacima SEESAC-a, regionalne inicijative za kontrolu oružja podržane od strane UN-a i EU-a.

Unatoč rastu incidenata, broj smrtnih slučajeva povezanih s oružjem, isključujući samoubojstva, ostao je relativno stabilan, krećući se između 100 i 150 godišnje.

Stopa smrtnosti od oružanog nasilja na zapadnom Balkanu najmanje je 30% viša nego u najvećim zemljama Europske unije, pokazuju podaci Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC).

Balkansko oružje i crno tržište

Crno tržište oružja s Balkana ima utjecaj i na druge regije. Prema UNODC-u, balkansko oružje često je traženo u svijetu jer je jeftinije od zapadnih alternativa.

"Činjenica da je oružje proizvedeno na zapadnom Balkanu korišteno u nekoliko terorističkih napada 2015. i 2016. u Europi i da se i dalje koristi u kriminalnim aktivnostima diljem regije predstavlja ozbiljnu zabrinutost," naveo je UNODC u odgovoru za Reuters.

Određene promjene mogle bi pomoći u rješavanju problema. U studenom su zemlje zapadnog Balkana postigle sporazum o usklađivanju zakona o oružju s Europskom unijom i pooštravanju mjera protiv ilegalnog oružja.

U sklopu projekta Hermes, pokrenutog 2023. godine uz potporu UN-a, Bosna i Hercegovina je pojačala nadzor pošte i carinskih pregleda, presrećući oružje namijenjeno zemljama poput Japana i Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je Davor Ilić, stručni savjetnik za prevenciju krijumčarenja i kaznenih djela pri Upravi za neizravno oporezivanje BiH.

"Napori u smanjenju ilegalnog oružja donijeli su mjerljive i pozitivne rezultate, ali problem krijumčarenja i ilegalne trgovine i dalje postoji," naglasio je Ilić.

Kultura oružja na Balkanu i Crnoj Gori

Crna Gora, s populacijom od 616.000 stanovnika, sve je popularnija turistička destinacija za bogate Europljane zbog svojih planina, dolina i obale Jadranskog mora. No, zemlja je također poznata po duboko ukorijenjenoj kulturi oružja.

Tradicionalna povezanost s oružjem potječe iz stoljetnih sukoba s Osmanlijama, Mlečanima i Austrijancima. Danas Crna Gora zauzima treće mjesto u svijetu po broju oružja po glavi stanovnika, s 39,1 komada vatrenog oružja na 100 osoba, prema podacima Small Arms Survey-a.

Godine 1910. crnogorski kralj Nikola Petrović izdao je naredbu kojom su svi muškarci obavezni kupiti Gasserov revolver, kasnije poznat kao "Crnogorski revolver", kako bi ojačali obranu zemlje i obeshrabrili potencijalne napadače. Oružje je postalo sastavni dio tradicionalne muške odjeće.

Povezanost s oružjem vidljiva je posvuda. Pored taverne u kojoj je 1. siječnja započela masovna pucnjava, nalazi se crkvena ograda izrađena od cijevi starinskih mušketa zaplijenjenih od Osmanlija u 19. stoljeću.

Preko puta ulice, dva topa čuvaju ulaz u bivšu kraljevsku vojnu kasarnu. Starinsko oružje krasi zidove dnevnih soba, restorana i barova diljem zemlje.

Otpor prema kontroli oružja

Mjere kontrole oružja nisu popularne.

"Moja generacija odrasla je u domovima u kojima su oružje i streljivo bili sastavni dio kućanstva," kaže Velimir Rakočević, predavač kriminologije iz Podgorice.

Slična kultura prisutna je diljem zapadnog Balkana. Na Kosovu, gdje postoje stotine tisuća ilegalnih komada oružja, policija tvrdi da nasilje oružjem eskalira tijekom ljetnih mjeseci, kada ljudi slave vjenčanja ispaljivanjem hitaca u zrak.

Na zidu jedne policijske postaje u Prištini, glavnom gradu Kosova, oslikan je mural s prizorom svadbene proslave, gdje muškarac plešući ispaljuje metke prema zvjezdanom nebu, dok ga promatra dijete.

Natpis ispod murala glasi: "Slavite srcem, ne oružjem."