Keserović svjedočio da su nedjela počili pojedinci, a ne vlasti RS

Unakrsno ispitujući vojnog eksperta obrane Dragomira Keserovića, tužitelji na haškom procesu protiv Radovana Karadžića su dokazivali da su srpske vlasti i snage 1992. počinile progon Muslimana i Hrvata iz Bosanske krajine.

Ne negirajući da je prisilnog premještanja, pritvaranja i drugih zlodjela bilo, Keserović – koji je tada bio oficir Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) – tvrdio je da su to bili akti pojedinaca, a ne politika vlasti i VRS-a.

Karadžića, tadašnjeg predsjednika Republike Srpske (RS), optužnica tereti za progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva iz 20 općina širom BiH. Taj progon je, po optužnici, u sedam općina poprimio razmjere genocida.

Tužitelj Julian Nicholls predočio je niz dokumenata dužnosnika srpskog Kriznog stožera u Sanskom Mostu u kojima se govorilo o “protjerivanju sa obiteljima svakoga tko pruža otpor srpskim vlastima”, “protjerivanju sa ovih teritorija zauvijek” i “uzimanju civila za razmjenu”.

Keserović je odgovorio da su se ti zapisi odnosili na “protjerivanje ekstremista” i “nelojalnih Muslimana koji posjeduju oružje”.

''Činjenica je da politika vlasti i vojske nije bila protjerivanje civilnog stanovništva nego, naprotiv, njegova zaštita'', kazao je svjedok. On je naveo da su muslimanski civili razmijenjivani za srpske, koji su željeli napustiti teritorije pod muslimanskom kontrolom.

Pozivajući se na dokumente o “2.000 zarobljenih civila”, zastupnik Optužbe je tvrdio da je Prvi krajiški korpus VRS-a muslimanske političare i “nedobrodošle osobe” iz krajiških opština slao u zarobljenički logor na Manjači.

''Točno je da su se ponekad i civili nalazili u zarobljeničkim centrima'', prihvatio je svjedok.

Nakon što mu je tužitelj Nicholls predočio dokument da su 24 zarobljenika iz Sanskog Mosta na Manjaču stigla mrtva, Keserović je kazao da su se oni u kamionima ugušili zbog nedostatka kisika i velikih vrućina.

Potvrdio je, takođe, da su u logoru bili teški uvjeti, nedovoljno hrane i vode i da su zarobljenici tučeni, “ali to nije bilo pravilo i nije bilo dopušteno”.

Na tužiteljevu tvrdnju da je VRS u rujnu 1992. Muslimane u Ključu podvrgavala pritisku da odu – između ostalog i paljenjem njihovih kuća – vojni ekspert obrane uzvratio je da to nije točno.

Prihvatajući da su nedjela nesumnjivo počinjena, Keserović je to protumačio kao reakciju na brojne napade muslimanskih i hrvatskih snaga na vojsku i policiju.

Sugerirajući da je tijekom operacije u Srebrenici VRS u selu Cerska strijeljala oko 150 muslimanskih zarobljenika 17. srpnja 1995. godine, tužitelj Nicholls je pitao Keserovića bi li zapovjednik operacije bio odgovoran za taj zločin.

''Da, zapovjednik bi bio odgovoran, kao i počinitelji'', odgovorio je svjedok.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u ponedjeljak, 29. srpnja, prenosi BIRN - Justice Report.