Karadžić kriv za zločine nad civilima u Sarajevu

Karadžić snosi odgovornost za ubojstvo i protupravno širenje terora nad civilima u Sarajevu, zaključio je Vijeće Haaškog suda

Haaški sudac O-Gon Kwon na početku izricanja presude bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću za genocid te za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene progonom Bošnjaka i Hrvata, njihovim istrebljenjem, ubojstvima, deportacijama tijekom rata u BiH od 1992. do 1995.. je rekao da su srpske snage držale grad pod opsadom i terorizirali civile snajperskim i artiljerijskim napadima.

''Vijeće je uvjereno da je od svibnja 1992. Sarajevsko-romanijski korpus namjerno gađao civile i neproporcionalno odgovarao na napade iz grada. To je rađeno različitim artiljerijskim oružjem s obronaka grada. Na tisuće granata je palo na civilna naselja, bolnice i tržnice'', rekao je Kwon.

Vijeće odbilo stav optuženog Karadžića da su snage VRS-a samo odgovarale na vatru iz grada.

''Dokazi jasno pokazuju da su napadani civilni objekti na nasumičan način. Vijeću je jasno da su civili ili namjerno targetirani ili su žrtve nasumične paljbe, poput incidenata kada su korištene modificirane aviobombe“, rekao Kwon.

Vijeće zaključilo da su snage Armije BiH nekada otvarale vatre na svoju teritoriju i na UN promatrače, ali da ti incidenti su bili rijetki što ne dovodi u pitanje da su članovi Sarajevsko-romanijskog korpusa počinili zločine protiv čovječnosti.

Vijeće je zaključilo je postojao zajednički plan od 1992. do 1995. i da je potekao od političkog i vojnog rukovodstva RS-a da se raširi teror nad civilima Sarajeva, putem kampanje snajperskih napada i granatiranja.

Vijeće zaključilo da je plan uključivao teroriziranje i ubojstva, a Karadžić je s drugim političkim i vojnim rukovoditeljima Republike Srpske dijelio namjeru za počinjenje zločina.

''Kao vrhovni zapovjednik VRS-a, optuženi je odobravao vojne direktive koje se tiču Sarajeva i time je produžio opsadu i kampanju snajperskih napada i granatiranja'', rekao je sudac Kwon.

Svi civili koji su u to vrijeme živjeli u gradu pretrpjeli su silni strah, velike muke i nikad nisu znali kada će se naći na meti Sarajevsko-romanijskog korpusa.

Optuženi je iznosio argumente da su bosanski muslimani gađali svoje civile kako bi izazvali intervenciju međunarodne zajednice, međutim Vijeće je odbacilo takve tvrdnje optuženog.

Dokazi vrve od primjera vatre Sarajevsko-romanijskog korpusa koja nije bila usmjerena na vojne ciljeve u gradu, već na civilne objekte kao vatre otvorene nasumično i prekomjerno.

Neprekidnost snajperskih napada ne može se objasniti činjenicom da je rat u Sarajevu vođen s obje strane.