Kako se isplati korupcija u BiH

Misija OSCE-a u BiH u svom posljednjem izvještaju ''Praćenje procesuiranja predmeta korupcije u BiH: Druga procjena'' upozorava da su sudovi u našoj zemlji nastavili s blagom kaznenom politikom u predmetima korupcije. Kako prenosi Oslobođenje, od 111 predmeta okončanih u 2017. i 2018. godini, koje su pratili, tri su kategorirana kao visoka, 35 kao srednja i 73 predmeta kao sitna korupcija.

Smanjuje se broj prijava

Misija je, podsjećaju sarajevske novine, još u izvještaju iz 2018. uočila da se uglavnom izriču uvjetne zatvorske kazne, te da je veći omjer oslobađajućih presuda u predmetima visoke korupcije u usporedbi s omjerom oslobađajućih presuda u predmetima korupcije srednje razine i sitne korupcije.

Pročitajte još

Mostarcima je uskraćeno sprječavanje korupcije i prevara

Uglješa Vuković iz Transparency International BiH kaže da su to slični podaci kao i iz njihovog izvještaja o monitoringu procesuiranja korupcije pred sudovima i tužiteljstvima za prethodna razdoblja.

''U našem monitoringu smo primijetili da se smanjuje broj krivičnih prijava, a da se povećava broj naredbi o neprovođenju istraga kada govorimo o krivičnim djelima korupcije i da u strukturi sudskih odluka za ova krivična djela dominiraju uvjetne osude. Blaga kaznena politika jeste nešto što zabrinjava, ali ono što prema podacima iz našeg monitoringa također zabrinjava jeste i ovaj trend smanjenja broja ukupnih prijava i to što u strukturi tužiteljskih odluka dominiraju naredbe o neprovođenju istraga'', kazao je Vuković.

Građani bez povjerenja

Pored navedenog, iz Transparencyja su primijetili da se često događa da građani korupciju prijavljuju nevladinim organizacijama umjesto pravosudnoj instituciji ili nekom od regulatornih tijela.

''Smatramo da to govori o nedostatku povjerenja u sam institucionalni okvir'', dodao je Vuković.

U izvještaju Misije OSCE-a navodi se, između ostalog, da analiza presuda i odluka donesenih u razdoblju praćenja potvrđuje glavne razloge za zabrinutost koji su predstavljeni u izvještaju iz 2018, u pogledu kapaciteta sudaca da primjenjuju i tumače zakon na obrazložen i predvidljiv način.

''Konkretno, nejasno ili nedovoljno obrazloženje u sudskim odlukama i povezani problem neujednačenosti sudske prakse i nepozivanje na raniju sudsku praksu u obrazloženjima sudskih odluka i dalje predstavljaju neke od glavnih prepreka za postizanje učinkovitog odgovora pravosuđa na korupciju. Pored toga, nedostatak adekvatne kaznene politike u predmetima u kojima je optuženi osuđen i dalje koči ostvarenje ciljeva krivičnopravnog sustava koji se odnose na odvraćanje i sprječavanje činjenja koruptivnih krivičnih djela'', kaže izvještaj.

Uvjetna kazna za namještena 24 posla

Sve navedeno Misija je ilustrirala i nekim primjerima. Osvrnuli su se na presudu koju je Općinski sud u Bugojnu izrekao Mustafi Manjgiću, koji je bio optužen da je kao direktor javnog poduzeća zloupotrijebio položaj na način da je protivno propisima zaposlio 24 osobe. Nakon izjašnjenja o krivnji, optuženi je sklopio sporazum s tužiteljstvom, prihvativši uvjetnu kaznu zatvora od deset mjeseci s razdobljem provjere od 18 mjeseci. Misija je utvrdila da sud u presudi, kojom potvrđuje postignuti sporazum, nije pojasnio na koji način dokazi koje je tužiteljstvo dostavilo uz optužnicu potkrepljuju optužbe i kako su ispunjena obilježja krivičnih djela za koja se optuženi teretio predmetnom optužnicom.

''U presudi se samo konstatira da su se 'radnjama optuženog stekla sva bitna obilježja djela koja je počinio optuženi', uz površno pozivanje na umišljaj optuženog'', navodi Misija, te naglašava da ovakvi nedostaci u obrazloženju presuda (onih koje nisu donesene po sporazumu) dovode do ukidanja presuda po žalbi.

Tužiteljstvo odustalo

Hamed Tičević i Munib Alihodžić optuženi su da su kao članovi komisije Javnog poduzeća Šumsko-privredno društvo ZDK-a d.o.o. Zavidovići zloupotrijebili položaj. Tužiteljstvo ZDK-a je u odnosu na Tičevića odustalo od optužbe, dok je Alihodžić prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zenici osuđen na šest mjeseci zatvora, a Kantonalni sud je tu kaznu potvrdio.

Misija je detaljno pojasnila zbog čega je prvostupanjska presuda u ovom predmetu bila manjkava po nekoliko osnova, a sud je čak prilikom odmjeravanja kazne napravio ozbiljan propust tako što je optuženog osudio na kaznu zatvora od šest mjeseci, pri tome konstatirajući da je prema članu 383(2) KZFBiH zaprijećena kazna za ovo djelo od šest mjeseci do pet godina.

''Ovdje je riječ o očiglednoj grešci, jer zakon predviđa raspon od jedne do deset godina zatvora za taj kvalificirani oblik zloupotrebe položaja'', navodi Misija.

Također, drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu a da nije razmotrio manjkavosti.

Inspektorica uzela 500 KM

Osnovni sud u Doboju proglasio je Ljubinku Kolundžiju 2015. godine krivom, jer je kao sanitarni inspektor zaprimila 500 KM mita, zbog čega je osuđena na uvjetnu kaznu. Presuda prvostupanjskog suda je ukinuta po žalbi, jer je Okružni sud utvrdio da su određeni dokazi nezakonito pribavljeni, te da je presuda nepotpuna s obzirom na to da sud u obrazloženju nije dao ocjenu određenih dokaza. Predmet je vraćen na ponovno suđenje, a Osnovni sud je ponovo proglasio optuženu krivom. Nakon još jedne žalbe, Okružni sud ponovo ukida prvostupanjsku presudu ne dajući pri tome nikakva obrazloženja zašto je uvažio žalbu.

''Iako su žalbene odluke koje ne sadrže ni osnovno obrazloženje, kao što je to slučaj u ovom predmetu, rijetka pojava, problem koji se češće pojavljuje jeste to da drugostupanjski sudovi ne razmatraju sveobuhvatno pojedinačne žalbene navode strana u postupku'', piše u izvještaju.

Manjkavosti su uočene i u presudi Okružnog suda u Banja Luci, koji je 2017. Stevana Tešića oslobodio krivice da je kao inspektor Poreske uprave Republike Srpske zloupotrijebio položaj, a Vrhovni sud RS-a je potvrdio oslobađajuću presudu.