Jesu li nadležni u BiH posustali u suzbijanju crnog tržišta duhana?

U razmaku od samo tri dana, hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) presreo je i uhitio dvije grupe osumnjičenih švercera rezanog duhana, što dokazuje da crno tržište ovih proizvoda nije samo problem unutar granica BiH, već i u drugim zemljama u regiji i zato je njegovo rješavanje još kompleksnije od onoga kako to može izgledati sa strane.

Stoga je potrebna odlučnija borba bh. nadležnih institucija na suzbijanju ovog problema, ali i jača suradnja sa zemljama u regiji.

Kada je riječ o primjerima iz Hrvatske, u prvom slučaju USKOK je pokrenuo istragu protiv devetorice osumnjičenih da su u sastavu zločinačkog udruženja uvezli u Hrvatsku više od nevjerojatnih 80 tona duhana i oštetili državni proračun za više od devet milijuna eura neplaćenih trošarina.

Policija precizira da su osumnjičeni, od siječnja do srpnja ove godine, uvezli iz Slovačke, preko Mađarske, u Hrvatsku najmanje 81.510 kilograma duhana, nakon čega su obradili i prodali najmanje 62.987 kilograma duhana, čime su ostvarili protupravnu imovinsku korist od najmanje 1,2 milijuna eura, a koje su međusobno podijelili.

U drugom slučaju, zaplijenjeno je 245 kilograma sitno rezanog duhana. Pretragom automobila osumnjičenih švercera, kako su priopćili iz policije, pronađeno je i oduzeto 25 PVC vreća s ukupno 245 kilograma sitno rezanog duhana bez nadzornih markica Ministarstva financija Republike Hrvatske. Iz policije su dodali da je daljim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno kako je dvojac iz Virovitice u više navrata pedesetšestogodišnjak neovlašteno preprodavao duhan.

Važno je napomenuti da ovo nisu jedine zapljene koje su realizirane u Republici Hrvatskoj u recentnijem periodu.

U proteklim godinama agencije za provođenje zakona BiH brojnim akcijama i zapljenama, napravile su značajne pomake koji se vide, ali tržište duhana i duhanskih proizvoda se i dalje suočava s izazovima ilegalne trgovine.

Dakle, svakim smanjivanjem zapljena i akcija, crno tržište se automatski eksponencijalno povećava. Zato su Nezavisne novine provjerile - jesu li nadležni u BiH posustali u suzbijanju crnog tržišta duhana?

Nadzor nad primjenom propisa

Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu suradnju u Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, poručuje da, shodno Programu rada UNO i Upravnog odbora (UO) UNO za 2024. godinu, ali i prethodnim programima rada UNO, Sektor za provođenje propisa kontinuirano provodi aktivnosti u oblasti identifikacije i eliminacije svih oblika nezakonitog obavljanja djelatnosti usmjerene u pravcu suzbijanja krijumčarenja, sive ekonomije i porezne evazije.

Pročitajte još

Kako zaštititi djecu od duhanskog dima kada svaki četvrti učenik u BiH puši

"U okviru ovih aktivnosti provodi se nadzor nad primjenom propisa iz oblasti indirektnih poreza u cilju otkrivanja, istraživanja i procesuiranja prekršaja i krivičnih djela, posebno na suzbijanju nelegalnog prometa robe bez porijekla na teritoriji BiH, s posebnim akcentom na nedozvoljeni promet trošarinskih proizvoda, prvenstveno duhana i duhanskih prerađevina, što između ostalog, predstavlja i jedan od prioriteta u našem radu, tako da se samostalno u okviru redovnih aktivnosti ili u suradnji s drugim agencijama za provođenje zakona provode operativne akcije na teritoriji cijele države", navodi Kovačević.

Tu spadaju, kako je dodao, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Granična policija BiH, entitetski MUP-ovi, Policija Brčko distrikta te drugi organi.

"Značajno je spomenuti da, pored suradnje s ostalim agencijama za provođenje zakona u zemlji, Sektor za provođenje propisa ostvaruje i kvalitetnu suradnju s partnerskim agencijama iz regiona kroz pružanje informacija, kako o nelegalnom prometovanju duhana i duhanskih prerađevina, rutama kretanja krijumčarene robe, tako i o nelegalnom djelovanju lica i grupa", kaže Kovačević za "Nezavisne novine".

Kovačević potvrđuje da je konstantno povećanje poreznog opterećenja duhana i duhanskih proizvoda u BiH od 2009. do 2019. godine rezultiralo stalnim rastom maloprodajnih cijena cigareta i duhana za motanje i pušenje.

"Tako je nagli rast cijena na tržištu doveo i do opredjeljenja pušača da potraže nelegalne proizvode", kaže Kovačević za "Nezavisne novine".

UNO je, dodaje, u toku 2009. godine izdao nešto više od 534,8 milijuna komada akciznih markica za obilježavanje duhana i duhanskih prerađevina, dok je 2020. godine ukupno izdao 184,9 milijuna komada akciznih markica.

Smanjenje izdanih markica

"To je podatak koji ukazuje na veliko smanjenje broja izdanih akciznih markica u pomenutom periodu, a da pri tome nije došlo do značajnog smanjenja broja pušača u BiH. Iskustva u svijetu su pokazala da, ako jedna država u vremenskom intervalu od samo nekoliko godina naglo podiže porezna opterećenja na određene proizvode, to neminovno vodi u rast crnog tržišta, što je bio slučaj i u BiH", napominje Kovačević.

Kako dodaje, od početka 2020. godine dogodilo se nekoliko stvari koje su značajno utjecale na smanjenje crnog tržišta duhana i duhanskih prerađevina u BiH, pa tako navodi da Upravni odbor UNO od 2020. do 2024. godine više nije podizao iznos posebne akcize na cigarete, već je ona ostala na nivou 2019. godine.

"Kontrolnim aktivnostima na terenu ovlašteni službenici UNO su u suradnji s drugim agencijama za provođenje propisa u BiH oduzeli značajne količine duhana i duhanskih prerađevina koje su se prodavale na crnom tržištu u BiH, što je utjecalo na presijecanje lanaca šverca i značajno manju količinu ovih akciznih proizvoda na crnom tržištu. To je posljedično utjecalo na povećanje cijene cigareta i duhana na crnom tržištu i približavanje cijeni ovih proizvoda na legalnom tržištu, što je bilo odlučujuće da se pušači počnu više okretati konzumaciji legalnih proizvoda za koje se zna porijeklo, sastav i koji su prošli određene kontrolne mehanizme", kaže Kovačević.

Prema njegovim riječima, u BiH se od 2020. godine smanjuje crno tržište duhana i duhanskih prerađevina, o čemu govore i podaci da je UNO povećao broj izdatih akciznih markica za obilježavanje ovih proizvoda sa 184,9 milijuna komada u 2020. godini na 270,2 milijuna komada u 2023. godini. Trend rasta broja izdatih akciznih markica, dodaje Kovačević, nastavljen je i u 2024. godini.

Franka Vican Bošković, portparolka Granične policije (GP) BiH, uvjerava da GP BiH kontinuirano radi na sprečavanju svih oblika prekograničnog kriminaliteta, kao i na presijecanju lanca krijumčarenja cigareta i duhanskih proizvoda te odlično surađuje sa svim policijskim agencijama i UNO BiH.

"U prvih šest mjeseci 2024. godine, Granična policija BiH ukupno je zaplijenila i privremeno oduzela 1.360 paklica cigareta bez akcizne markice, ukupne procijenjene vrijednosti 5.440 KM i 70 kg rezanog duhana", navodi Vican Boškovićeva u izjavi za "Nezavisne novine".

Treba podsjetiti i da, prema istraživanju agencije IPSOS iz decembra 2023. godine, ilegalna potrošnja duhanskih proizvoda u BiH iznosi 35 posto.

Markice s Kosova

Volumen ilegalnih cigareta, podsjetimo, porastao je više od četiri puta u prethodnoj godini te su to najčešće cigarete koje dolaze s markicama iz Kosova ili potpuno bez poreznih markica. Prosječna cijena ilegalnih cigareta približava se cijeni legalnih te za sada iznosi 4,3 KM po paklici, što nije drastična razlika u odnosu na proizvode u regularnoj prodaji.

Potrošnja ilegalnog rezanog duhana također predstavlja veliki izazov, čineći 30,9 posto ukupne potrošnje duhanskih proizvoda. Iako je ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana u 2023. godini smanjena za 11 posto u odnosu na 2022. godinu, i dalje je to značajno više u poređenju s prethodnim godinama. Prema udjelu među pušačima, čak 97 posto njih se odlučuje za ilegalni rezani duhan.

Svi ovi proizvodi, naročito rezani duhan, najčešće se nabavljaju na pijacama, kod uličnih prodavača, "poznanika", ali i online kanala, što je posebno bilo izraženo tijekom pandemije virusa korona.

Podsjećanja radi, Regionalna konferencija o inovativnim pristupima za suzbijanje nelegalne trgovine, održana je od 16. do 18. listopada 2023. godine u Herceg Novom. Tada su predstavnici Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije razgovarali o tome kako poboljšati suradnju u cilju suzbijanja nezakonite trgovine.

Kao cilj istaknuli su razmjenu informacija i najboljih praksi u sprovođenju i koordinaciji nadzora, dosadašnjim iskustvima međudržavne suradnje, kao i definiranje narednih koraka u zajedničkoj borbi protiv nelegalne trgovine u regiji.