Veliki broj žena u BiH ne prijavljuje nasilje

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samrom Filipović Hadžiabdić kazala je da je Agencija od samog početka pandemije stupila u kontakt sa sigurnim kućama pretpostavljajući da će se povećati nasilje u obitelji, a da žrtve neće biti u mogućnosti da dobiju adekvatnu zaštitu, javlja Federalna televizija. 

"Tako smo stupili u kontakt sa sigurnim kućama da izanaliziramo njihove potrebe i da im na adekvatan način odgovorimo. Kontaktirali smo i međunarodne organizacije, a mi smo također poduzeli niz mjera i donacija da bi se pomoglo sigurnim kućama. Moram da naglasim da su sigurne kuće u velikim problemima. Mi imamo institucionalni okvir vezan za zaštitu žrtve. Što se tiče protokola sa policijom, centrima za socijalni rad, zdravstvenim institucijama, međutim u velikoj većini slučajeva žrtve prvi spas od nasilnika traže od sigurnih kuća. A sigurne kuće se zaista nalaze u teškim financijskim i egzistencijalnim problemima."

Ističe da boravak u sigurnoj kući nije trajno rješenje za žrtvu nasilja.

Pročitajte još

Papa: "Klečim na koljenima i kažem zaustavite nasilje!"

"Ima dosta programa koji rade na ekonomskom osnaživanju žena žrtava nasilja da bi došle u situaciju da se ekonomski osamostale i da izađu iz kruga nasilja. Međutim, najčešće žrtve nasilja koje su žene sa djecom prvi spas traže u sigurnim kućama. Iako imamo u RS-u zadovoljavajuću zakonsku regulativu, u FBiH je još uvijek nemamo. Međutim, i u FBiH i u RS-u, sigurne kuće se susreću sa mnogo problema. Čini mi se da bi državne institucije, na svim razinama vlasti, trebalo zajedno da adekvatno reagiraju na odgovore i potrebe sigurnih kuća, koje su višestruke. Od dotrajalih objekata, preko nemogućnosti pružanja servisa ženama, do mnogih drugih problema."

Na pitanje koliko je bh. zakonodavstvo na pravni način zaštitilo žrtvu nasilja u obitelji odgovara:

"BiH je potpisala i ratificirala Istanbulsku konvenciju. Mi imamo zakonodavstvo na entitetskoj razini. Možemo reći da je u RS-u zakonodavstvo zadovoljavajuće, ali u praksi dolazi do problema. U FBiH zakon nije uopće zadovoljavajući i on je sad u proceduri za izmjene i dopune. Obaveza države je da osigura sigurne kuće."

Filipović Hadžiabdić navodi da SOS linije uglavnom drže nevladine organizacije.

"Veliki je postotak osoba koje uopće ne prijavljuju, nego trpe nasilje. Čak i kad prijave, vrate se nasilniku upravo zbog ekonomske nesamostalnosti. Naročito u bh. društvu, gdje imamo tu stigmu vezanu za žrtvu i da je sramota prijaviti da živite u jednoj nasilničkoj vezi, veliki broj žena uopšte i ne prijavljuje."

Ističe da, ukoliko je netko žrtva nasilja u obitelji, treba prijaviti policiji, centrima za socijalni rad da se poduzmu privremene mjere.

"Udaljenje nasilnika od žrtve, a ako su neki hitni slučajevi obratiti se i sigurnim kućama."