Gotovo dvije godine nakon što je potvrđena optužnica protiv Joze Petrovića za ratni zločin nad ratnim zarobljenicima u Ljubuškom, suđenje u ovom predmetu još uvijek nije počelo.
Od 13. prosinca 2023. godine, kada je objavljena vijest o potvrđivanju optužnice protiv Joze Petrovića, predmet u kojem je on optužen za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika stoji u mjestu.
"Optužnicu je potvrdio Županijski sud Široki Brijeg, dana 13. prosinca 2023. godine, dok u istom predmetu još uvijek nije zakazano ročište za izjašnjenje o krivnji optuženog", rekla je za Detektor je Petrunjela Matijević, glasnogovornica Tužiteljstva Zapadnohercegovačke županije.
Iz ovog tužiteljstva ranije je navedeno da je Petrović optužen jer je, za vrijeme rata u BiH i oružanih sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije RBiH (ABiH), kao pripadnik Vojne policije HVO-a postupao suprotno pravilima kojima se zabranjuje da se zarobljenicima nanose povrede života ili tjelesnog integriteta.
Dodali su kako je Petrović, u razdoblju od travnja do sredine lipnja 1993. godine, u vojnom zatvoru u prostorijama bivšeg ministarstva unutarnjih poslova u Ljubuškom, nečovječno postupao i nanosio povrede tjelesnog integriteta ratnim zarobljenicima H.L. i M.Š., pripadnicima ABiH.
"Tijekom istrage prikupljena je obimna materijalna dokumentacija i saslušan je veći broj svjedoka, a osumnjičeni je ispitan putem međunarodne pravne pomoći", poručili su tada iz Tužiteljstva.
Petrović do danas nije dostupan pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, jer se nalazi na teritoriji Republike Hrvatske, kojoj je nekoliko puta upućena zamolnica za pružanje međunarodne pomoći, kažu iz Županijskog suda u Širokom Brijegu.
"Županijski sud Široki Brijeg je 14. prosinca 2023. uputio zamolnicu putem Ministarstva pravde BiH radi pružanja međunarodne pravne pomoći, nadležnom pravosudnom tijelu Republike Hrvatske, u cilju uručenja optužnice, obavijesti o potvrđivanju optužnice, liste branitelja i dostavnice za optuženog Jozu Petrovića", odgovorio je za Detektor glasnogovornik Župnaijskog suda u Širokom Brijegu Tomislav Mandić.
Dodao je i kako su iz Županijskog suda dva puta – u travnju 2024. i svibnju 2025. godine – upućivali urgencije prema Ministarstvu pravde, radi postupanja po navedenoj zamolnici, ali da do danas nisu dobili rješenje.
"Ministarstvo pravde BiH je obavijestilo ovaj sud da je zamolnica upućena nadležnom organu Republike Hrvatske, međutim do danas nije dostavljena povratna informacija o statusu predmetne zamolnice", dodao je Mandić.
Na upite novinara Detektora i više urgencija nisu odgovorili iz Ministarstva pravde BiH, kao ni iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, dviju institucija koje bi trebale razmjenjivati podatke u ovakvim slučajevima.
Bivši tužitelj i sudac Vehid Šehić je naveo kako je nedostupnost optuženih i osumnjičenih u predmetima ratnih zločina veliki problem, jer je teško očekivati da pravda bude zadovoljena dok osumnjičeni umiru. Smatra kako je najveći problem u tom procesu suradnja pravosudnih institucija u regiji.
"Ja znam da postoji mogućnost da se ustupi predmet pravosuđu Hrvatske, da ga oni završe, međutim izgleda da se i to ne uspijeva uraditi. To je samo dokaz koliko smo daleko mi od istinskog suočavanja s prošlošću", dodao je Šehić.
Na problem nedostupnosti osumnjičenih i optuženih ukazala je i sutkinja Joanna Korner, koja je u ranijim izvještajima za OSCE iznijela zabrinjavajuće rezultate rada Državnog tužiteljstva u procesuiranju ratnih zločina. Prema njenoj analizi, rješenje bi bilo ustupanje predmeta državama u kojima se osumnjičeni nalaze, prije podizanja optužnice.
"Ustrajati na istrazi i optužnici, kada ne postoje realni izgledi da će glavni pretres biti održan u bliskoj budućnosti, znači gubiti vrijeme i resurse i Tužiteljstva i Suda BiH", pojasnila je Korner.
Ona je navela kako je primarno unaprijediti regionalnu suradnju, bilo kroz uhićenja i vraćanja osumnjičenih u BiH ili kroz veću spremnost stranih pravosudnih institucija da provode kaznene postupke.
Za Šehića prva adresa u tom postupku jesu ministarstva pravde, koja bi trebala pokrenuti prvi korak procesa regionalnih pregovora i pronaći način kako da ovakvi predmeti budu procesuirani.
"Nemoralno je da štitite nekog tko je osumnjičen za ratni zločin. To je meni neka vrsta sudioništva i prikrivanja. Nažalost, mi živimo u jednom takvom ambijentu, jer u mnogim državama regiona osumnjičeni za ratne zločine su nacionalni heroji", rekao je Šehić.
U kolovozu 2025. godine Tužiteljstvo BiH je objavilo kako trenutačno imaju 86 aktivnih predmeta ratnih zločina, u fazi istrage po prijavama, od čega 245 protiv nedostupnih osoba.
Detektor je ranije izvještavao kako je glavni državni tužitelj Milanko Kajganić u ožujku predstavio godišnji izvještaj o radu Tužiteljstva BiH, navodeći da su poteškoće Odjela za ratne zločine vidljive kroz broj neriješenih predmeta, koji iznosi 192, od čega su u 90 predmeta osobe nedostupne pravosudnim organima BiH, piše Detektor.
