Djevojke ucjenjuju eksplicitnim sadržajima, djevojčice tjeraju na brakove, a djecu na prosjačenje
"Mi dobivamo upite djevojaka koje tvrde da su žrtve seksualnog iskorištavanja, međutim ustručavaju se to službeno prijaviti i zatražiti pomoć. Umjesto toga traže anonimnu psiho-socijalnu podršku kako bi se mogle nositi s tom situacijom u kojoj se nalaze. Međutim, zbog raznih prijetnji i ucjena da će neki eksplicitni materijali biti objavljeni na društvenim mrežama ili porno stranicama, ne žele to prijaviti i zaštititi sebe", kazala je predsjednica Udruge "Novi put" Mostar Abida Pehlić.
Kako je pojasnila, trgovina ljudima itekako je prisutna u Bosni i Hercegovini. Štoviše, u samo devet mjeseci ove godine bilježimo povećan broj identificiranih žrtava u odnosu na prethodne dvije godine.
Enormna zarada
Pehlić je navela kako je ovo globalni fenomen koji bilježi enormnu zaradu, a osim građana BiH, žrtve su i stranci.
"Ono što je zabrinjavajuće je da pored naših državljana imamo sve više stranih državljana koji su žrtve različitih oblika iskorištavanja u BiH, bilo da je u pitanju radna eksploatacija ili trgovina ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja", naglasila je Pehlić.
Kako je pojasnila, u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i Županiji Zapadnohercegovačkoj u zadnjih godinu dana nije bilo identificiranih žrtava, ali ono što zabrinjava su neidentificirane žrtve.
"U našem savjetovalištu već odavno pružamo stručnu podršku djeci koja su preživjela neki od oblika iskorištavanja, uključujući čak i seksualno iskorištavanje. Pružamo podršku djevojčicama koje su bile žrtve prinudnih brakova. Imamo i dječaka i djevojčica koji su bili žrtve ili prisilnog prosjačenja ili nekog drugog oblika prinudnog rada na području HNŽ-a, ali i drugih županija", naglasila je.
Edukacija javnosti
Udruga "Novi put" Mostar s MUP-om HNŽ i Koordinacijskim timom sastavljenim od profesionalaca iz različitih resora radi na kampanji koja bi trebala naučiti ljude kako prepoznati prve znakove trgovine ljudima te kako se ohrabriti i potražiti pomoć.
Ministar unutarnjih poslova HNŽ Marijo Marić naglasio je kako je riječ o problemu na globalnoj razini te da prema posljednjim informacijama Međunarodne organizacije rada u svijetu ima više od 27 milijuna žrtava.
Većina njih, ispričao je Marić, su djeca ili žene.
"Na sreću, mi nemamo na našem prostoru ozbiljnijih prijava i kaznenih djela ove naravi, ali u kontekstu educiranja javnosti bitno je naglasiti da je ključno prepoznati indikatore u prvoj fazi, a koji mogu ukazivati na potencijalne prijetnje", naveo je Marić.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
Djeca su najugroženija skupina
Istaknuo je kako su djeca najugroženija skupina, posebno na društvenim mrežama, te da su roditelji ti koji moraju reagirati prvi i učiniti sve da zaštite svoje dijete.
Stručna savjetnica za mlade Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta HNŽ te članica Koordinacijskog tima za borbu protiv trgovine ljudima u HNŽ-u Azemina Gubeljić kazala je kako je glavni cilj trgovaca ljudima profit.
"Trgovina ljudima je najteži oblik kaznenog djela, to je svojevrsni oblik ropstva. Žrtve su vrbovane u razne oblike trgovinom ljudima kao što su radna eksploatacija, seksualna eksploatacija, prosjačenje... Djeci koja prosjače su uskraćena osnovna ljudska prava - pravo na odgoj i obrazovanje", zaključila je Gubeljić.
