Crnogorci pred sudom u Trebinju: Osumnjičeni za silovanja tijekom rata u BiH

Optuženi Milutin Đilas ima crnogorsko, a Rajko Vojvodić dvojno – crnogorsko-bosanskohercegovačko državljanstvo, pojasnili su iz Suda za Radio Slobodna Europa (RSE).

Bez presuda

Iz Okružnog tužiteljstva su kazali da se njih dvojica redovno odazivaju pozivima suda i prisustvuju suđenju.

RSE nije uspio da stupi u kontakt s njima.

Ovo je jedini predmet u kome se državljanima Crne Gore sudi za ratni zločin pred ovim sudom.

"Do sad nije bilo izrečenih presuda protiv crnogorskih državljana, a koji se tiču sudjelovanja u ratnim događanjima u BiH", kazali su iz Suda.

Pročitajte još

Sud BiH potvrdio optužnicu protiv bivšeg policajca za silovanje

Postupak pred Sudom u Trebinju počeo je krajem veljače 2024. i u fazi je izvođenja dokaza optužbe.

Optužnicom se dvojica crnogorskih državljana terete da su 1992., kao pripadnici Vojske Republike Srpske, silovali dvije žene koje nisu bile vojno angažirane i nisu sudjelovale u neprijateljstvima.

Đilas se tereti za silovanje dvije osobe, a Vojvodić jedne.

Stravični zločini 

U optužnici iz rujna prošle godine, u koju je RSE imao uvid, zaštićena su imena žrtava, kao i mjesto u kojem su počinjena silovanja.

Po optužnici, Đilas i još jedna nepoznata osoba su u tavnju 1992. ušli u kuću M.A.

Tom prilikom je nepoznata osoba otuđila nekoliko fotoaparata i otišla, dok je Đilas ostao.

Đilas se popeo na kat, gdje je "B" bila s maloljetnim djetetom i kada se uvjerio da u kući nema muškaraca, silovao je.

"Prethodno je ošamario dva puta, prislonio uz zid tako da je oštećena bila prsima okrenuta prema njemu, a sve vrijeme držeći joj ruke uz zid nakon čega je oštećenoj podigao suknju i bez njenog pristanka silovao", navodi se u optužnici.

Istog mjeseca, još jednom je došao u kuću i silovao istu ženu.

Pročitajte još

Mostarac koji je osuđen za ratni zločin otkupio zatvorsku kaznu

Iste večeri je, prema optužnici, silovao još jednu ženu - M. S., koja je također bila s maloljetnom djecom.

"Đilas je došao preko balkona, naoružan pištoljem i nožem i rekao joj da djecu pošalje na spavanje", navodi se u optužnici.

Kada je ona to učinila, optuženi je silovao.

S ovim slučajem povezan je Vojvodić, koji je, prema optužnici u koju je RSE imao uvid, silovao oštećenu "B" nakon što je Đilas otišao u kuću M. S.

Miran i spokojan život u Nikšiću 

Oni se terete da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, za koje je zaprijećena kazna do 40 godina zatvora.

Za suđenje Đilasu crnogorska javnost je saznala u lipnju ove godine, kada je u Podgorici organizirana tribina na kojoj su govorile četiri žrtve silovanja u Foči 1992. godine.

Foča je u Bosni i Hercegovini, gradu u blizini granice s Crnom Gorom.

O suđenju je govorila jedna od sudionica tribine, Halida Konjo Uzunović.

Publici u Podgorici je ispričala da je bila na suđenju u Trebinju, ne precizirajući po kojoj osnovi.

Pročitajte još

Radomir Milić oslobođen optužbe za ratni zločin u Trebinju

Prema njenim riječima, na sudu je kazala da je jako ponosna što nije na strani optuženih za ratne zločine.

"Koji su sjedili pognute glave i nisu me imali što pitati."

Tribinu su organizirali portal Normalizuj, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Žene u crnom.

Staša Zajović iz Žena u crnom kazala je na tribini da Đilas "živi normalno, mirno i spokojno u gradu Nikšiću".

RSE nije uspio stupiti u kontakt s Đilasom i Vojvodićem.

Dokazi o seksualnom nasilju 

U dokumentima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu opisani su primjeri seksualnog zlostavljanja za koje se sumnja da su počinili vojnici iz Crne Gore ratnih devedesetih godina.

Tako se u dokumentima suda pominje da je jedna kuća u fočanskom naselju Aladža 1992. služila kao "crnogorski stožer".

Kuću je koristio Dragoljub Kunarac, zapovjednik specijalne dobrovoljačke jedinice sačinjene od "srpskih vojnika, uglavnom iz Crne Gore".

"Tamo je boravio s najmanje 10 crnogorskih vojnika nakon zauzimanja Foče", navodi se na internet stranici ICTY.

Zbog mučenja, silovanja i porobljavanja muslimanskih žena, Kunarac je dva desetljeća kasnije osuđen na 28 godina zatvora.

Dio dokaza o seksualnom nasilju Crna Gora je 2020. dobila od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je nasljednik suda u Hagu, potvrđeno je RSE.

Oni se tiču umiješanosti više od 15 osumnjičenih crnogorskih državljana u zločinima tijekom sukoba u Bosni i Hercegovini.

Crna Gora do skoro nije mogla da koristi dokaze suda iz Haga.

To se promijenilo u lipnju ove godine, nakon što je Skupština Crne Gore usvojila nužno izmjene Zakona o krivičnom postupku.