Časnici Armije koje proziva Hrvatska u rukama bh Tužiteljstva

Predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH Halil Lagumdžija rekao je kako je na Tužiteljstvu BiH hoće li pokrenuti istragu protiv 16 časnika Armije BiH protiv kojih je hrvatsko tužiteljstvo proslijedilo krivičnu prijavu za ratne zločine.

Ukoliko ti procesi budu vođeni, kaže Lagumdžija, to će biti u Tužiteljstvu BiH.

Pročitajte još

Prijava protiv 16 bošnjačkih časnika zbog zločina nad Hrvatima

"Sada je na Tužiteljstvu BiH, na Odjeljenju za ratne zločine koji postupa u tim predmetima, da to ispita i donese tužiteljsku odluku", rekao je Lagumdžija, prenosi Srna.

Napomenuo je kako tužiteljska odluka može imati osnova krivične prijave i da se ide u istragu ili da nema osnova i da se istraga ne provodi.

"Ako bude istrage, nakon toga slijedi konačna odluka hoće li biti podizanja optužnice ili neće", napomenuo je Lagumdžija.

Istaknuo je kako je odluka na Tužiteljstvu BiH.

"S obzirom na to da je riječ o časnicima, za očekivati je da se radi o značajnijim predmetima i da bi, ukoliko bude odluka da se ti predmeti rade, da će ih raditi Tužiteljstvo BiH jer imamo mogućnost da niže složene predmete spuštamo na niže razine, okružna tužiteljstva u Republici Srpskoj, odnosno na kantonalna tužiteljstva u Federaciji BiH", pojasnio je Lagumdžija.

Naime, hrvatsko državno tužiteljstvo proslijedilo je u prosincu prošle godine Tužiteljstvu BiH krivičnu prijavu protiv 16 časnika Armije BiH, među kojima su i generali Sefer Halilović, Sakib Mahmuljin, Selmo Cikotić i Jovan Divjak, koji je u međuvremenu umro.

Prijavljeni su i Enver Hadžihasanović, Asim Koričić, Amir Kubura, Šerif Patković, Đemal Merdan, Ramiz Dreković, Salko Gušić, Enes Kovačević, Midhat Cerovac, Bakir Alispahić i Fahrudin Agić.

Oni se terete za ratne zločine nad Hrvatima, uglavnom na prostoru srednje Bosne i sjevernog dijela Hercegovine.

Terete se da su, namjeravajući osvojiti područja pod nadzorom HVO-a i osigurati izlaz na more, zajedno s mudžahedinima počinili brojne zločine, pri čemu je samo u srednjoj Bosni ubijeno 876 civila i zarobljenih pripadnika HVO-a, dok je protjerano i izbjeglo 118.000 Hrvata, te srušeno i spaljeno 270 katoličkih objekata.