Zbog genocida počinjenog nakon pada Srebrenice 1995. godine, pred domaćim i međunarodnim sudovima osuđena je ukupno 54 osoba, uključujući i najviše vojne i političke lidere Republike Srpske.
Zbog genocida i drugih zločina koji su se dogodili tijekom pada Srebrenice 11. srpnja 1995., kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, pred međunarodnim i domaćim sudovima do sada su osuđene 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora, dok je pet osoba osuđeno na doživotni zatvor.
Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovječnosti tijekom rata u Bosni i Hercegovini 1992.–1995.
Sud u Haagu pravomoćno je 2019. godine osudio i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor.
Osim Karadžiću i Mladiću, u Haagu su izrečene još tri pravomoćne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.
Doživotna kazna izrečena je 2010. godine bivšem načelniku za sigurnost Glavnog stožera VRS Ljubiši Beari, koji je preminuo u Berlinu 2017. godine. Ista kazna izrečena je 2015. godine bivšem pomoćniku zapovjednika za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog stožera VRS Zdravku Tolimiru, koji je umro sljedeće godine.
Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, proglašen krivim za genocid, istrebljenje, ubojstvo i progon Bošnjaka.
Tribunal u Haagu donio je 2001. godine prvu presudu kojom je zločin u Srebrenici okarakteriziran kao genocid, protiv bivšeg generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića. Krstić je pravomoćno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i sudjelovanja u genocidu. U rukom pisanom otvorenom pismu iz 2024. godine priznao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
Na višegodišnje kazne zatvora osuđeni su i časnici VRS: Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17 godina).
Jovica Stanišić i Frenki Simatović, šefovi sigurnosti Srbije tijekom 1990-ih, 2023. godine osuđeni su zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu, u sklopu kojeg je počinjen i zločin u Trnovu 1995. godine, kada je ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice.
U Haagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi koji je pred tim sudom priznao krivnju za ubojstva zarobljenih Bošnjaka. Uhićen je 1996. u Srbiji i iste godine osuđen na pet godina zatvora. Njegovo svjedočenje kasnije je doprinijelo presudi protiv Ratka Mladića.
U Bosni i Hercegovini tijekom posljednjih godinu dana nije donesena nijedna presuda za zločine u Srebrenici, dok sudski postupci u Srbiji traju godinama.
