Umirovljenici iščekuju: Što se mijenja u mirovinskom i invalidskom osiguranju?

Dok se u uredima kroje nova pravila, umirovljenici na ulicama brinu kako će preživjeti poskupljenja. Svaka najava povećanja prati se s oprezom jer, kako kažu, cijene hrane i lijekova uvijek rastu brže od njihovih primanja.

"Što može pomoći, daš za lijekove, daš za ovo i nema, ali eto, mora se tako živjeti"; "Bit će dobro za sve umirovljenike, bez obzira koliko tko ima mirovinu, ali posebno za one koji imaju najmanje. A to je dobro, koliko je dobro – hvala i na tome što su nam dali", samo su neki od komentara.

Glavna novost je rast primanja, ali i nova pravila. Najniža mirovina raste s 599 na oko 700 konvertibilnih maraka. Ipak, puni iznos od sada će ovisiti o godinama mirovinskog staža. Tko je radio dulje, primat će više. Sve umirovljenike u ovoj godini očekuje ukupno povećanje od 17,2 posto. Već od siječnja primanja rastu za 11,6 posto, a u srpnju za dodatnih 5,6 posto. Mirovine će se ubuduće više usklađivati s rastom plaća, što bi dugoročno trebalo značiti veće iznose.

Haso Halilović, zamjenik predsjednika Saveza udruga umirovljenika Federacije BiH, kaže kako su došli do kvalitetnog teksta izmjena i dopuna Zakona koji će omogućiti bolji materijalni položaj za 465.132 umirovljenika, odnosno veće mirovine. Navodi kako je tekst prihvaćen i podržan, ali dodaje da je riječ o minimumu koji nije dovoljan u odnosu na životni standard i trenutačna poskupljenja.

Ipak, nisu svi zadovoljni. Zastupnici Čavalić i Aliefendić upozoravaju na neugodno iznenađenje za one koji su blizu odlaska u mirovinu. Prema novim izmjenama, osoba s minimalnih 15 godina staža više neće automatski ostvariti pravo na punu najnižu mirovinu od 700 KM, već na znatno manji iznos.

Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, ističe za N1 kako bi netko tko je računao na mirovinu s 15 ili 20 godina staža, a ima 56 ili 62 godine, mogao doživjeti hladan tuš nakon objave zakona u Službenim novinama. Smatra kako diferencijacija može postojati, ali uz prijelazno razdoblje od pet do deset godina kako bi se ljudi mogli prilagoditi i eventualno povećati staž.

Posebne rasprave vode se i oko prava branitelja. Dok pojedini zastupnici traže da se branitelji izuzmu iz novog načina obračuna kako im mirovine ne bi bile umanjene, iz Ministarstva rada i socijalne politike poručuju da razloga za strah nema te da prava branitelja ostaju zaštićena posebnim zakonima.

Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH, naglašava kako je braniteljska populacija uređena kroz nadležno ministarstvo i posebne zakone, ponajprije Zakon o prijevremenom umirovljenju, te da bi eventualni amandmani mogli čak narušiti njihova prava. Poručuje kako se izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju braniteljima neće umanjiti niti uskratiti bilo koje pravo.

Sudbina Zakona o mirovinskom osiguranju, ali i tisuća sadašnjih i budućih umirovljenika, bit će poznata u ponedjeljak, kada će se u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH raspravljati o prijedlogu izmjena. Da bi zakon stupio na snagu, potrebno je njegovo usvajanje i u Domu naroda.