Švedska preuzima predsjedavanje UN Women: Rodna ravnopravnost u fokusu

Zajednička kolumna veleposlanice Švedske u Bosni i Hercegovini, Helene Lagerlöf, i predstavnice UN Women u Bosni i Hercegovini, Jo-Anne Bishop:

''Švedska je u 2025. godini preuzela predsjedavanje Izvršnim odborom UN Women.

Nije riječ samo o lijepoj tituli – u ovom slučaju radi se o ključnoj odgovornosti.

Švedska u ovom trenutku predvodi napore da usmjeri rad misije UN Women, određuje politike i brine se o odgovornosti UN Women u nastojanju da se kreira svijet u kojem žene i djevojčice imaju mogućnost napredovanja. Trenutak u kojem se ovo dešava ne može biti važniji od ovog jer se poklapa sa 30. godišnjicom usvajanja revolucionarne Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, koje su postavile osnove globalne rodne ravnopravnosti.

Ove godine također obilježavamo 25. godišnjicu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 ''Žene, mir i sigurnost''.

Napredak i dalje nailazi na značajan otpor. Širom planete svjedoci smo alarmantnog nazadovanja u oblasti rodne ravnopravnosti. Ključni zakoni koji štite prava žena su zaustavljeni, dok jezik koji promoviše jednakost sve manje postaje dio razgovora koje vodimo. Uloga muškaraca koji promovišu rodnu ravnopravnost također nije uvijek istaknuta na adekvatan način. Ženske organizacije, koje su obično prva linija odbrane kada je riječ o zagovaranju promjena, susreću se sa smanjivanjem prostora za rad civilnog društva kao i ozbiljnim rezovima kada je riječ o njihovom finansiranju. Žene braniteljice ljudskih prava također osjećaju ovu vrstu pritiska s obzirom na pokušaje utišavanja njihovih kritičkih glasova.

Ovo nije samo zabrinjavajuća pojava. Ovo je poziv na buđenje. Ne možemo si dozvoliti luksuz da budemo samozadovoljni. Akcija je u ovom trenutku potrebnija više nego ikad. Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i Pekinška platforma za akciju dugo održavaju vjerovanje da su ljudska prava ženska prava, i da su kao takva univerzalna i globalna. Ovaj princip mora ostati u središtu naših napora da osiguramo da nijedna žena, djevojka ili djevojčica ne bude zapostavljena u našoj borbi za jednakost. Za Švedsku, rodna ravnopravnost je fundamentalna vrijednost, pokretač promjena i prioritet u svom oblastima, uključujući razvojnu saradnju i inicijative unutar UN-a. Rodna ravnopravnost je ključni prioritet vanjske politike Švedske i njenog predsjedavanja Izvršnim odborom UN Women. Kao što je švedska ministrica za socijalne usluge, Camilla Waltersson Grönvall, naglasila na sastanku Izvršnog odbora u januaru 2025. godine, rodna ravnopravnost je cilj sam po sebi; također je strateški pristup koji potiče naprednija i otpornija društva.

Tokom predsjedavanja Izvršnim odborom UN Women, Švedska će prioritetno uključiti perspektivu rodne ravnopravnosti u sve oblasti prilikom kreiranja politika, te na taj način promovisati povećanu odgovornost i raspodjelu resursa za rodnu ravnopravnost kroz sistem UN-a. Predsjedavanje Švedske će se također fokusirati na unapređenje pozitivnih društvenih normi, dok će se odupirati kritikama protiv prava žena. Promjene moraju početi s mlađim generacijama da bi se uspostavilo društvo u kojem rodna ravnopravnost postaje norma, a ne izuzetak.

UN Women u Bosni i Hercegovini je partner Švedske već duže od jednog desetljeća, u kojem zajedno radimo na promociji rodne ravnopravnosti u ovoj zemlji uz pomoć institucija i partnera iz civilnog društva. Zajednički napori s ciljem eliminisanja nasilja nad ženama, implementacija rodno odgovornog upravljanja i unapređenje ekonomskog osnaživanja žena rezultirali su značajnim napretkom ka postizanju rodne ravnopravnosti, kao što je i naznačeno u nacionalnom pregledu u kontekstu inicijative Peking +30. Međutim, još uvijek je mnogo posla pred nama.
Zakonski okvir je kamen temeljac za napredak u oblasti rodne ravnopravnosti. Efikasan zakonski okvir može dovesti do sistemske promjene i služiti s jedne strane kao okvir za rješavanje rodno zasnovanog nasilja, i s druge za promociju ravnopravnosti u svim aspektima života. Međutim, reforme zakona same po sebi nisu dovoljne. Za rodnu ravnopravnost su potrebna sredstva. Iz tog razloga Švedska i UN Women zagovaraju da tokom uzimanje u obzir rodne komponente postane norma tokom planiranja budžeta. Moramo se pobrinuti da u stvarne promjene u svim političkim domenama bude investiran stvarni novac.

Uključivanje žena i djevojčica u sve oblasti života, počevši od školske dobi, ključno je za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Glasovi svih žena i djevojčica moraju se čuti jače, dok se u isto vrijeme njihov politički, ekonomski i društveni doprinos mora više cijeniti.

Svijet je napredovao od 1995. godine. Povećan je broj parlamentarki, broj djevojčica u školama je veći i žene imaju bolje uslove da vode računa o svom zdravlju — međutim, to i dalje nije dovoljno. Ukoliko nastavimo ovim tempom, djevojčica koja se rodi danas, tek će kada napuni 39 godina imati priliku da svjedoči rodnoj ravnopravnosti u parlamentima.

Ova presudna godina dobra je prilika da proslavimo ostvarenja, ali i da osvijestimo kako stalne, tako i nove izazove, te da obnovimo našu posvećenost ostvarivanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena. Pekinška deklaracija i Platforma za akciju naglašavaju važnost fokusiranog i koordiniranog djelovanja da bi se ispunila nastojanja u okviru Ciljeva održivog razvoja, što se naročito odnosi na SDG 5 – rodna ravnopravnost. Ovi ciljevi navode navodi šest ključnih pravaca djelovanja koji imaju potencijal da ublaže siromaštvo, osiguraju da žene i djevojčice imaju koristi od digitalne revolucije, okončaju nasilje nad ženama i djevojčicama, omoguće ženama potpuno i ravnopravno učešće u procesima donošenja odluka, pokrenu odgovornost za agendu ''Žene, mir i sigurnost'', te u procesu postizanja klimatske pravde prioritiziraju prava žena i djevojčica. Švedska je odlučna da predvodi put koji će ove ciljeve pretvoriti u stvarnost.

Tokom Generalne skupštine UN-a prošle jeseni, Švedska je bila jedna od rijetkih zemalja koju je predstavljala žena. Ovo je prikaz stalnog rodnog nesklada u globalnom vodstvu. Činjenica da su samo jedna desetina od skoro 200 govornika bile žene, govori o tome da je situacija zabrinjavajuća i nalaže hitnu potrebu za stalnim zagovaranjem prava žena.

Švedsko predsjedavanje je jedinstvena prilika da se rodna ravnopravnost kao tema nametne na globalnom nivou. Nepokolebljiva posvećenost Švedske rodnoj ravnopravnosti služi kao model za druge zemlje, čineći je ključnim partnerom u misiji UN Women, i pomažući u misiji ka budućnosti u kojoj će rodna ravnopravnost biti norma.

Kako napredujemo u našoj posvećenosti rodnoj ravnopravnosti, UN Women i Švedska će nastaviti raditi zajedno sa vladama, civilnim društvom, privatnim sektorom i pojedincima kako bi se ujedinili u ostvarivanju ovog ključnog cilja. Podrška partnerima, uključujući lokalne organizacije i zajednice, kao i saradnja unutar UN sistema u BiH, ojačat će napore za postizanje rodne ravnopravnosti. Moramo zagovarati sistemske promjene zajedničkim snagama, dovoditi u pitanje diskriminatorne prakse, razvijati politike koje osnažuju žene i djevojčice u svim sferama društva i osigurati održivo finansiranje za ženske organizacije i institucije koje se bore za rodnu ravnopravnost. Posvećenost rodnoj ravnopravnosti nije samo moralni imperativ; to je put ka održivom razvoju i socijalnoj pravdi.

Jačanjem naših napora i podrškom možemo osigurati da buduće generacije naslijede svijet u kojem rodna ravnopravnost nije samo želja već stvarnost. Iskoristimo ovaj trenutak da napravimo transformativne promjene, inspirišemo nadu i stvorimo inkluzivnu globalnu zajednicu – za sve žene i djevojčice''.