Stručnjaci tvrde da iza zlostavljača i pedofila u BiH stoji zaštitnički lobi

Općinski sud u Sarajevu odredio je jednomjesečni pritvor Amelu Alihodžiću iz Zenice, osumnjičenom za mamljenje djece radi zadovoljenja spolnih potreba, pokušaj iskorištavanja djeteta za pornografiju te upoznavanje djeteta s pornografskim sadržajem. Najnoviji slučaj ponovno je otvorio pitanje rastuće opasnosti od pedofilije u Bosni i Hercegovini, dok javnost sve češće svjedoči ovakvim kaznenim djelima, a oštrije kazne i dalje su rijetkost.

Velik broj slučajeva neprijavljen

Stručnjaci upozoravaju kako velik broj slučajeva ostaje neprijavljen. Pravnica Adna Dobojlić ističe da je napredak vidljiv u javnom govoru o ovoj temi, ali ne i u institucionalnom odgovoru. ''Mnogo je prostora za poboljšanje. Nedostaju informacije o broju predmeta, fazama istrage i primjeni posebnih istražnih radnji kojima bi se ovakva kaznena djela brže otkrivala'', navela je Dobojlić.

Zastupnica u Parlamentu FBiH Lana Prlić podsjetila je kako su izmjene Kaznenog zakona FBiH postrožile sankcije, ali upozorila da kazne i dalje nisu usporedive s posljedicama. ''Iako su izmjene zabranile otkup kazne i pooštrile kaznenu politiku, one ostaju blage. Za djela iskorištavanja djece kazne se kreću od šest mjeseci do 12 godina, ili najmanje 10 godina u najtežim slučajevima, čak i kad je posljedica smrt djeteta. Napravljen je pomak, ali nedovoljan'', kazala je Prlić.

Registar pedofila nije odvratio počinitelje. U Republici Srpskoj na snazi je od 2018. godine, a u njega je trajno upisano oko 250 osoba. U Federaciji BiH registar je uspostavljen prije godinu dana, ali broj upisanih osoba nije dostupan javnosti.

Kazne preblage

Posljednji slučajevi, uključujući pritvaranje Amela Alihodžića, ponovno otvaraju pitanje učinkovitosti institucija i identificiranja ''najs labije karike'' u sustavu zaštite djece. Građani Sarajeva poručuju da institucije ne pružaju dovoljno zaštite. ''Institucije ne rade ništa. Kazne su preblage. Za ovakve treba deset puta strože'', naveli su neki od sugovornika.

Dio javnosti izražava zabrinutost zbog prakse u kojoj se roditelji, koji pokušavaju zaštititi djecu preuzimanjem komunikacije s predatorima, ponekad stavljaju u fokus istraga. Dobojlić pojašnjava da je svaki slučaj potrebno pojedinačno procijeniti. ''Ako se primjenjuju posebne istražne radnje, mora biti jasno da njihovo provođenje ne uključuje poticanje na kazneno djelo. Ostale situacije mogu biti opravdane, ovisno o okolnostima'', rekla je.

Direktorica Centra za sigurni internet Amela Efendić apelirala je na roditelje i žrtve da prijavljuju svaki oblik online zlostavljanja. ''Razumijem nepovjerenje, ali važno je prijaviti ovakve slučajeve putem sigurnodijete.ba ili besplatne linije 0800 22323'', poručila je.

Povjerenje se dodatno narušava tvrdnjama dijela stručnjaka koji upozoravaju na postojanje lobija unutar policijskih i pravosudnih institucija, te među pojedinim psiholozima i vještacima, koji navodno štite počinitelje. Kao primjer navode slučaj Moamera Kasumovića, za kojeg u vrijeme postupka nije bilo ni službenih sudskih objava.