Što tjera ljude iz zemlje? BiH ostala bez 400 tisuća stanovnika

''Bosna i Hercegovina danas bilježi gubitak stanovništva od oko 400.000 ljudi, uz negativan prirodni priraštaj i masovno iseljavanje, posebno mladih. Više od polovine građana porijeklom iz BiH danas živi u inozemstvu. Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno pojačavaju intenciju za odlazak'', rečeno je na današnjoj promociji zbornika radova 'Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine', koji donosi temeljitu analizu ključnih demografskih kretanja u zemlji u posljednjem desetljeću.

Potpuni nestanak stanovništva

Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, a na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine promotori izdanja bili su prof. dr. Adnan Efendić, prof. dr. Pavle Mijović i akademik Mirko Pejanović, koji su ukazali na urgentnost demografskog pitanja u Bosni i Hercegovini, naglašavajući potrebu za definiranjem održivih javnih politika.

Autori iz različitih znanstvenih disciplina, u zborniku su analizirali fenomene depopulacije, migracija, starenja stanovništva i niskog nataliteta.

''Naše istraživanje pokazuje da općine formirane nakon Daytonskog sporazuma, a koje spadaju u izrazito nerazvijene prema socioekonomskim pokazateljima, bilježe značajno smanjenje broja stanovnika. Uzroci su višestruki – od kronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade. Ovi faktori uzrokuju i negativan prirodni priraštaj i iseljavanje, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne osnaže lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva'', upozorio je Pejanović.

Starenje populacije

''Demografske promjene nisu samo statistički podaci – one oblikuju našu budućnost. Bosna i Hercegovina suočava se s gubicima mladog, obrazovanog stanovništva, što dugoročno utječe na tržište rada, zdravstveni sustav i društvenu strukturu'', istaknuo je Efendić posebno ukazujući na ekonomske uzroke i posljedice migracija, navodeći da su prostorne nejednakosti i socioekonomski faktori poput nezaposlenosti i niskih plaća glavni okidači odlaska mladih.

''Pitanje ostanka u zemlji nije samo emotivno, već duboko ekonomsko i sustavno. Promjena u strukturi stanovništva već utječe na tržište rada, starenje populacije i opća kvaliteta života. Sve su izraženije interne i sezonske migracije, pa je neophodno hitno provoditi aktivne migracione politike koje će spriječiti odlaske i potaći povratak, jer u suprotnom, posljedice za društvo i ekonomiju bit će dugoročne i ozbiljne'', poručio je Efendić.

Koeficijent starosti

Prema podacima iz zbornika, BiH bilježi negativan prirodni priraštaj još od 2009. godine, a do 2022. taj trend je dosegao -6,7 na 1.000 stanovnika.

Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi, dok se najviše iseljavaju mladi u dobi od 20 do 29 godina.

Pored toga, prosječna starost stanovništva porasla je s 39,6 na 42,5 godina, a koeficijent starosti dostigao je 28,4%.

''Bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući i razvoj imigracijskih politika, suočit ćemo se s demografskim slomom'', upozoravaju stručnjaci i neki od autora publikacije, ističući i važnost obrazovnog sustava i tržišta rada u demografskoj obnovi zemlje.