Što smo naučili iz tragedije u Domu penzionera u Tuzli koja je odnijela 15 života?
Kratki spoj na kablu radioprijamnika, prema službenim nalazima, bio je iskra koja je 4. studenoga zapalila sobu na sedmom katu Doma penzionera u Tuzli.
No ono što je uslijedilo – 15 poginulih i više od 30 ozlijeđenih – pokrenulo je raspravu o uvjetima i sigurnosti u ustanovama koje skrbe za starije, često i nepokretne osobe.
Dom penzionera u Tuzli našao se u središtu pozornosti nakon požara, iako su pritužbe na uvjete boravka stizale mjesecima prije nesreće.
Unatoč upozorenjima...
Zgrada, izgrađena krajem sedamdesetih i prvotno projektirana kao hotel kategorije "B", godinama funkcionira kao javna ustanova socijalne zaštite koja se samofinancira.
Unatoč upozorenjima korisnika i njihovih obitelji, gradski vijećnici Tuzle u svibnju su usvojili pozitivan izvještaj o radu za 2024. godinu.
Sugovornici Radija Slobodna Europa (RSE) podsjećaju da sigurnosni propisi u domovima za starije postoje, ali da se postavlja pitanje njihove dosljedne primjene i nadzora.
Ističu kako se rizik nikada ne može u potpunosti ukloniti te da je potreban stalan nadzor i jasna odgovornost kako bi se spriječile tragedije poput one u Tuzli.
Što je do sada poznato o uzrocima požara?
Kantonalno tužiteljstvo Tuzla 14. studenoga objavilo je nalaze vještaka elektro struke i zaštite od požara prema kojima je uzrok požara bio kratki spoj na provodnicima priključnog kabla radioprijamnika.
Kabel je, navodi se, bio uključen u utičnicu, deformiran i stisnut između madraca, zida i metalnog dijela kreveta.
"Osnovni uzrok je prvo mehaničko, a zatim i toplinsko opterećenje kabla", navodi se u nalazu.
Vještaci dodaju da će se analizirati jesu li mjere zaštite bile adekvatne te jesu li se posljedice mogle umanjiti. Tužiteljstvo je najavilo izuzimanje dokumentacije i saslušanje svjedoka.
Tužiteljstvo provjerava tko bi mogao snositi kaznenu odgovornost. Posebno se ispituje jesu li nastali propusti službenih ili odgovornih osoba te mogu li se utvrditi elementi kaznenih djela. Ispituje se i je li požar mogao biti spriječen te je li bilo nesavjesnosti u radu ustanove.
Nekoliko dana nakon tragedije, direktor Doma penzionera Tuzla Mirsad Bakalović podnio je ostavku.
Dom se ne financira iz javnih proračuna, nego isključivo iz vlastitih prihoda, iako je Grad Tuzla vlasnik objekta i imenuje upravu.
Potreba za jasnim propisima na državnoj razini
Sead Mustajbašić, šef Odjela za zaštitu od požara i vatrogastvo Civilne zaštite Tuzla, rekao je za RSE da je prije godinu dana u domu održana vježba evakuacije zaposlenika i štićenika.
Objašnjava kako Civilna zaštita provodi vježbe prema planovima evakuacije koje ustanova zatraži. Tijekom vježbe evakuirali su dvije ili tri nepokretne osobe uz pomoć konopa i Gorske službe spašavanja.
Govoreći o požaru, Mustajbašić naglašava kako je plamen zahvatio samo jednu prostoriju, ali je dim bio presudan.
"Evakuacija je provedena brzo, ali dim je prouzročio stradanja. Oni koji su bili budni i nalazili se u hodnicima su spašeni, no oni koji su spavali – nažalost, nismo uspjeli", rekao je.
Evakuacija prozorima nije bila moguća: "Sve se moralo odraditi u minuti-dvije. Da nije bilo tolikog broja policajaca i vatrogasaca, ne bismo uspjeli."
Mustajbašić smatra da tragedija otvara pitanje propisa i standarda za ustanove koje zbrinjavaju starije i osobe s invaliditetom.
"Sustav zahtijeva stalan nadzor"
U Federaciji BiH djeluje 47 domova za starije osobe – više od 30 privatnih, desetak u vlasništvu lokalnih zajednica i pet koje vode nevladine organizacije. Samo jedan dom je pod ingerencijom entitetskoga nivoa.
Ne postoji centralni inspektorat za socijalnu zaštitu; nadzor provode kantonalne inspekcije.
Profesor zaštite od požara Ibrahim Hadžić kaže da je, prema informacijama koje ima, većina zakonom propisanih mjera u tuzlanskom domu bila uredno provedena. Ipak upozorava da u kantonu postoje objekti koji rade bez uporabnih dozvola.
Upozorenja koja nitko nije čuo
Vijećnica Dragana Gargo Berberović mjesecima je upozoravala na loše uvjete u domu. Radnici su, tvrdi, u strahu govorili o pritiscima i kršenju ugovornih obveza prema korisnicima – od neadekvatne njege do toga da pojedini korisnici nisu izlazili van po godinu dana.
Unatoč tome, izvještaj o radu doma bio je usvojen.
Radna skupina za stanje u domu formirana je tek tri dana nakon tragedije.
"Milijun pitanja treba postaviti, ali tek kad se dogodi tragedija – svi se sjete", rekla je.
U Republici Srpskoj postoji oko 60 registriranih ustanova za smještaj starijih osoba. Ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić kaže da postoje jasni pravilnici, kontrole i procedure te da sigurnost mora biti prioritet.
