Srebrenica dobila kabinet za djecu s poteškoćama u razvoju

U Srebrenici je otvoren Kabinet za djecu i mlade s poteškoćama u razvoju s ciljem pružanja stručne pomoći najmlađoj populaciji. Međutim, dugoročno je neizvjesno financiranje jer ovise isključivo o projektima. Slijedi priča o roditeljima koji dijele istu sudbinu i istinski promiču solidarnost.

Dragana Nikolić, profesorica tehnike i informatike i majka djeteta s poteškoćama, morala je putovati u Miliće, Bratunac, Tuzlu i Zvornik kako bi njezino sedmogodišnje dijete dobilo odgovarajuću stručnu pomoć. Sve troškove snosili su sami.

"Sada nam je ovdje omogućeno i to nam je mnogo lakše, jer nam je sve pri ruci, i logoped i defektolog, zbog napredovanja našeg djeteta", rekla je majka Dragana Nikolić.

Sličnu sudbinu dijelila je i Šefika Đozić, majka autističnog dječaka, koja je putovala i u Lukavac, a za svaku vrstu pomoći morali su se sami snalaziti, piše BHRT. 

"Nažalost, u posljednje vrijeme povećan je broj djece koja imaju potrebu za defektologom i logopedom. Ta potreba je veća i u Srebrenici. Mislim kako, osim nas koji već imamo potrebu, roditelji koji tek otkrivaju problem više neće morati putovati i boriti se kao što smo to mi radili", rekla je Šefika Đozić.

Edukativni kabinet "Zagrljaj" u središtu Srebrenice omogućuje logopedske, defektološke i usluge socijalno-pedagoške podrške, a djeluje u okviru Omladinskog centra Sućeska. Prijave stižu svakodnevno. Zorana Petković svakodnevno putuje iz Milića u Srebrenicu kako bi pružila stručnu pomoć djeci u ovom kabinetu.

"Djece zaista ima. To su djeca urednog razvoja, ali imaju problem s govorom, a uz njih imamo i djecu s autizmom, djecu koja mucaju, imamo širok spektar djece", rekla je Zorana Petković.

"Uglavnom su djeca iz Srebrenice, ali imamo i djecu iz Bratunca koja nam dolaze i cilj nam je privući djecu iz regije Birač", rekla je Jasna Avdić, defektolog.

Kabinet u Srebrenici trenutačno je jedino mjesto u ovom dijelu Podrinja gdje djeca mogu dobiti stručnu pomoć. Za opremanje su dobili potporu Vlade Kantona Sarajevo i Udruge "Sinovi Podrinja", ali stabilno financiranje trenutačno nemaju.

"Nadamo se kako ćemo uspjeti same sebe financirati, jer smo počele raditi. Pisat ćemo projekte i nadamo se kako ćemo imati potporu, kako od lokalne zajednice, tako i šire", istaknula je Nermina Avdić Mehmedović, socijalni pedagog.

Dok političari u svojim istupima govore o suživotu, roditelji u Podrinju to istinski provode, ujedinjeni u zajedničkom cilju – zaštiti i ostvarivanju prava djece. Na ispitu su svi nivoi vlasti kako bi ovaj jedini spas za mještane ovog dijela Podrinja postao održiv i kako se ne bi ugasio, a rok za usvajanje još nije istekao.