Sattler: Četiri zakona uvjet za otvaranje pregovora o članstvu BiH u EU

Vlasti u BiH morale bi do ožujka 2024. godine osigurati usvajanje najmanje četiri zakona ukoliko žele da zemlja tada dobije suglasnost za otvaranje pregovora o članstvu u Europskoj uniji, kazao je u četvrtak šef Delegacije EU u Sarajevu Johann Sattler -javlja Hina.

Europska komisija ranije ovog mjeseca dala je, u izvještaju o napretku BiH, uvjetnu preporuku za početak pristupnih pregovora s tom zemljom, koja od prosinca 2022. ima status kandidata za članstvo. Vlastima u BiH ostavili su rok do ožujka naredne godine da do tada pokažu "nužni stupanj usklađenosti" sa standardima EU.

Ta je formulacija izazvala dvojbe i potaknula različite interpretacije što se točno od BiH očekuje, a Sattler je sada u izjavi za sarajevski "Dnevni avaz" pojasnio kako se to odnosi na usvajanje u parlamentu zakona o kojima se naveliko razgovara.

Finaliziranje odnosno usvajanje tih zakona poslalo bi jasnu poruku spremnosti za daljnji napredak na putu europskih integracija, istaknuo je Sattler.

"Usvajanje zakona o sudovima, zakona o sprečavanju sukoba interesa, izmjene i dopune Izbornog zakona u dijelu koji se tiče integriteta (izbornog procesa), te zakona o sprječavanju pranja novca su nadohvat ruke", kazao je Sattler dodajući kako je uvjeren da BiH do ožujka naredne godine može ispuniti postavljene uvjete.

Pročitajte još

Od Čovića do Dodika: Reakcija naših političara o izvješću Europske komisije

Podsjetio je kako je Europska komisija još 2019. definirala 14 reformskih prioriteta na kojima BiH mora raditi kako bi ostvarila napredak na europskom putu, a zakoni na čije se usvajanje sada čeka dio su tog paketa.

Nakon što je parlament BiH ranije ove godine usvojio pet reformskih zakona, u listopadu je došlo do novog zastoja zbog sukoba oko zakona o sudovima BiH. Lider bosanskih Srba Milorad Dodik postavio je ultimativni zahtjev da sjedište novog prizivnog odjela pri Sudu BiH bude u Banjoj Luci, dok bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji traži da sjedište bude u Istočnom Sarajevu. To stajalište poduprla je i Delegacija EU u BiH jer smatra kako je logično da prizivni odjel bude blizu sjedišta državnog suda u Sarajevu, kao i zatvora u kojemu borave osobe kojima se na tom sudu i sudi.

Pročitajte još

Konaković: Očekujemo jasnu definiciju kriterija koje nismo, a trebali smo ispuniti

No u pozadini tog spora zapravo je borba za politički utjecaj nad pravosuđem. Dodikova bliska suradnica Sanja Vulić, koja je ujedno i šef kluba zastupnika Dodikove stranke u Parlamentu BiH, otvoreno je kazala kako oni žele da suci iz reda Srba koji će raditi u tom prizivnom odjelu budu isključivo iz RS-a, odnosno da ne žele dopustiti da na tim pozicijama budu "salonski Srbi", kako je nazvala Srbe koji žive u Federaciji BiH.

Dodik je izjavio kako neće dopustiti usvajanje bilo kojeg drugog reformskog zakona dok se taj spor ne riješi, a u međuvremenu je zaoštrio svoja stajališta. Nakon što je Europska komisija objavila svoj izvještaj o BiH on ponovo inzistira da se odmah donese novi zakon o Ustavnom sudu BiH i iz njega isključe strani suci, kao i da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR).