"Ono što je Ezio Gavazzeni sakupio kroz svjedočenja i materijal je nešto od čega se čovjeku ledi krv u žilama: 1993. i 1994. godine više od stotinu stranih lovaca navodno je plaćalo između 80.000 i 100.000 eura za odstrjel čovjeka", piše Dominik Straub za njemački list Tagesspiegel, a prenosi DW.
Prema istraživanjima talijanskog pisca i novinara Gavazzenija, tu im je mogućnost navodno pružala srpska služba sigurnosti. "Ona je tijekom opsade Sarajeva u brdima oko bosanske prijestolnice organizirala prave ljudske safarije. Posebno jeziv detalj: ako je žrtva bilo dijete, cijena 'odstrjela' bila je još viša", prenosi Tagesspiegel.
"Prema navodima Gavazzenija, među sudionicima ljudskih safarija nalazilo se najmanje pet talijanskih državljana. Tužitelj Gobbis zasad nije objavio imena osumnjičenih. Tijekom opsade Sarajeva od strane zločinačkog režima Slobodana Miloševića, između 1992. i 1996. godine, ubijeno je više od 11.000 civila; oko 1.000 njih bili su žrtve snajperista u zloglasnoj snajper-aleji 'Sniper Alley', bulevaru širokom i izloženom neprijateljskoj vatri", pojašnjava Tagesspiegel.
Autor teksta navodi da je glavni Gavazzenijev svjedok bivši agent bosanske obavještajne službe po imenu Edin Subašić. On tvrdi kako je 1993. obavijestio talijansku vojnu obavještajnu službu SISMI o "safarijima" i sudjelovanju talijanskih državljana.
U dosjeu se nalazi i Subašićevo pismo Gavazzeniju, u kojem opisuje psihološki profil turista-snajperista: "Radilo se o strastvenim lovcima koji su već prošli sve vrste legalnih safarija i tražili dodatni adrenalin u vidu ljudskog trofeja. To su osobe koje vole oružje, a istovremeno su psihopati (...). Sve su to bogati i vjerojatno utjecajni ljudi (...). Imaju novac i politički utjecaj da se zaštite od eventualnih istraga."
Gavazzeni tvrdi da mu je poznato nekoliko imena vikend-snajperista; jedan od njih navodno je vlasnik privatne klinike. Većina njih, kako kaže, gaji desničarske i ekstremno desničarske stavove.
Koliko su vjerodostojne ove izjave i dokumenti koje je Gavazzeni predao tužiteljstvu, pokazat će istraga. Prema Subašićevim tvrdnjama, odgovarajući spisi koji postoje u Bosni i Hercegovini klasificirani su kao "tajni" i nedostupni, zaključuje Tagesspiegel.
I u tekstu istog autora za austrijski Standard navodi se kako bivši obavještajac Edin Subašić tvrdi da je osobno 1993. godine talijansku vojnu obavještajnu službu SISMI obavijestio o "safarijima na ljude" i sudjelovanju Talijana. Dva do tri mjeseca kasnije, početkom 1994., SISMI je navodno odgovorio: "Otkrili smo da safariji polaze iz Trsta. To smo spriječili i sada više nema safarija."
Do sada je nepoznato je li taj dopis SISMI-ja zaista postojao. Jedino je sigurno da priča o snajperskom turizmu na brdima oko Sarajeva nije nova. Milanski Corriere della Sera još je 1995. godine, tijekom opsade grada, pisao o fenomenu pod naslovom "Odmor u Bosni, pucanje uključeno", navodi Standard.
Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) piše kako je Gavazzeni izjavio za Repubblicu da se ovom temom bavi dugo, a da ga je potaknuo dokumentarni film "Sarajevo safari" slovenskog redatelja Mirana Zupaniča iz 2022. godine.
Zupaničev film izazvao je žestoke reakcije bosanskih Srba i ratnih veterana, koji tvrde da je film zasnovan na lažima.
Gavazzeni tvrdi, međutim, da posjeduje "brojne dokaze" i da se sve zaista događalo. "Bilo ih je mnogo koji su pucali na ljude – Nijemaca, Francuza, Engleza, ljudi sa Zapada", rekao je za britanski Guardian. Dodaje da je "uznemirio pola Europe" i analizirao bosanske i talijanske izvore, uključujući obavještajne. Od srpske strane, kaže, nije dobio ništa: "Srbi sve smatraju urbanom legendom, izmišljotinom", navodi NZZ.
Neue Zürcher Zeitung dalje piše kako su se već 2007. pojavili navodi da su takvi "safariji" zaista postojali. Tijekom suđenja za ratne zločine u Haagu, jedan američki vatrogasac koji je kao dobrovoljac boravio u Sarajevu svjedočio je o stranim snajperistima.
"Smatra se da je upravo on prvi upotrijebio izraz 'snajper-turisti' i govorio o monstruoznim metodama pripisanim tim osobama. Talijanski mediji ovih dana prenose njegove izjave pred Haškim sudom. Prema zapisniku sa saslušanja, neki od snajperista birali su najranjivije mete: djecu."
Izjave ovog Amerikanca mogle bi biti ključne za istragu u Milanu. Prema pisanju lista Avvenire, tužiteljstvo je već zatražilo hašku dokumentaciju.
Važnu ulogu mogla bi imati i prijava koju je bivša gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić podnijela 2022. u Bosni i Hercegovini. Pozvala se na Zupaničev film. Svoju dokumentaciju zatim je proslijedila tužiteljstvu u Milanu i izjavila da je spremna pomoći. "Pustimo tužitelje iz Milana i Sarajeva da rade svoj posao", rekla je Karić za Repubblicu, prenosi NZZ.
