S Bobovca poslana poruka mira i zajedništva
Na Bobovcu je danas održan 24. Molitveni dan za Domovinu vjernika katolika Vrhbosanske nadbiskupije i 22. vojno-redarstveni molitveni pohod u organizaciji Vojnog ordinarijata Ministarstva obrane i Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
U podnožju povijesnog Bobovca
U podnožju povijesnog Bobovca, okupili su se brojni vjernici, pripadnici Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH i policijskih struktura, kako bi zajedničkom molitvom izrazili zahvalnost i vjeru u mirnu i sigurnu budućnost Domovine i okoline.
Svečanoj Molitvi za Domovinu nazočili su zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić sa zamjenikom načelnika Zajedničkog stožera OS BiH general-bojnikom Tomom Kolendom i zapovjednikom Zapovjedništva za potporu OS BiH general-bojnikom Zdravkom Rezom, zamjenik ministra sigurnosti BiH Ivica Bošnjak, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Nj.E. Ivan Sabolić, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović i ostali dužnosnici sa svih razina vlasti.
Vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata mons. Tomo Vukšić uz koncelebraciju više svećenika, kao i predstavnika Vojnog ordinarijata Republike Hrvatske na čelu s generalnim vikarom Ilijom Jakovljevićem predvodio je euharistijsko slavlje i vjernike u molitvi, dok su zamjenik ministra Galić i general Kolenda predvodili MO i OS BiH.
Odgovornost za zemaljsku domovinu
Na početku homilije, koju je naslovio "Svi putovi prema nebeskoj Domovini vode isključivo kroz odgovornost za zemaljsku", nadbiskup je, pozdravivši hodočasnike, pojasnio kako se nebeska Domovina stječe izgrađujući zemaljsku, jer vrata nebeske Domovine čovjeku otvara samo njegovo odgovorno djelovanje za zemaljsku i briga za sva Božja stvorenja u njoj, posebice za druge ljude.
"Posvema smo svjesni da je ljudski život na zemlji razdoblje hodočasničkog prolaza kroz zemaljsku domovinu i da završava izlaskom. Jasno nam je da 'nemamo ovdje trajna grada, nego onaj budući tražimo' (Heb 13,14). Zajedno sa svim drugim ljudima mi smo tako stranci i pridošlice na zemlji (usp. Heb 11,13). Stoga kao vjernici čeznemo za boljom domovinom, to jest nebeskom (usp. Heb 11,16). Pri tomu, zemaljska domovina, njezini ljudi i druga Božja stvorenja mjesta su ispita i dokaza koliko iskreno i predano čeznemo za nebeskom domovinom jer, osim ispovijedanja vjere u Krista Spasitelja, vjerujemo i da je drugi čovjek put Crkve te da je isti čovjek mjesto i način našega spasa. Zato je ovo vrijeme doba našega spasa. Naši gradovi i sela jedina su mjesta na kojima to možemo ostvariti. A ljudi koje susrećemo jedina su prilika koja nam je dana. Kad ona prođe, drugu priliku jednostavno više ne možemo dobiti", kazao je propovjednik, naglasivši kako je izgradnja zemaljskog grada moralna obveza svih njegovih stanovnika.
Trostruka razina
Nadbiskup je nadalje podsjetio kako kršćanski nauk tumači da voljeti drugoga znači željeti mu dobro i stvarno raditi za to, kao i za zajednicu kojoj se pripada. "Zauzimanje kršćanskog vjernika za dobro, radost, slogu i napredak događa se na trostrukoj razini, koju bi se moglo nazvati ja–neki–svi, i nijedna od tih razina ne smije se zaboraviti ili isključiti. Naime, cijeli se čovjekov život odvija na individualnoj razini pojedinca, na razini jedne skupine poput obitelji ili etničke zajednice te na razini cijelog društva. Stoga je željeti opće dobro i truditi se oko njega obveza. Zalagati se za opće dobro znači doprinositi zajednici, a istovremeno imati koristi od tih doprinosa za vlastito dobro. Istina je da čovjek ljubi drugoga tim više što više radi za opće dobro. Kršćanin, dakle, ima moralnu obvezu djelovati u tom smislu i ne može biti oslobođen te odgovornosti", potaknuo je nadbiskup.
Nadalje, mons. Vukšić pojasnio je kako zajedničko dobro obuhvaća skup uvjeta društvenog života koji skupinama i pojedincima omogućuju da potpunije i lakše dosegnu vlastito savršenstvo. Da bi se to dobro ostvarilo, potrebno je troje: poštivanje i promicanje temeljnih prava svake ljudske osobe, blagostanje ili razvoj duhovnih i materijalnih dobara dostupnih svima te mir i sigurnost cijele zajednice i njezinih članova.
Odgovornost obnašatelja vlasti
Propovjednik je pojasnio i kako katolički nauk uči da poštivanje svake ljudske osobe vodi prema tome da u drugome promatramo svoj "drugi ja", što uključuje i poštivanje temeljnih prava koja proizlaze iz nutarnjeg dostojanstva osobe. U tom kontekstu, dodao je, najveću odgovornost imaju oni koji obnašaju javnu vlast.
"Osim djelovanja na osobnoj razini i aktivnog doprinosa zajednici i društvu, molitva kršćana poseban je oblik njihove odgovornosti i izraz sudjelovanja u društvenom životu. Njihova molitva za društvo i cijelu domovinu, za sve ljude koji u njoj žive, njihov je prepoznatljiv znak, osobna iskaznica, odgovor na Božji poziv, legitimacija pred ljudima i njihov specifičan doprinos. To su činili od početka, privatno i javno, i uvijek će to činiti", zaključio je nadbiskup Tomo te je na kraju pozvao hodočasnike da izgovore najstariju poznatu molitvu Crkve za sve koji u Domovini žive ili u njoj obnašaju vlast, a koju je još u 1. stoljeću napisao papa Klement I.
"Gospodine, daj onima koji obnašaju vlast zdravlja, mira, sloge i ustrajnosti, da mogu bez zapreke izvršavati vlast koja im je povjerena. Ti, Gospodine, nebeski kralju vjekova, daješ ljudskoj djeci slavu, čast i moć na zemlji. Stoga, Gospodine, upravljaj njihovim odlukama da čine ono što je dobro i što se tebi sviđa te da tako mogu pobožno, mirno i blago izvršavati vlast koju si im ti povjerio, kako bi bili dostojni tvojeg milosrđa."
Svetu euharistiju animirao je crkveni zbor župe Vareš.
Zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić u izjavi za medije između ostaloga je naglasio: "Sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga BiH i policijskih postrojbi snažna je poruka predanosti miru. Bobovac nas podsjeća na važnost jačanja zajedništva i gradnje sigurne i stabilne budućnosti."
Molitveni pohod na Bobovcu pokrenuo je kardinal Vinko Puljić, u znak sjećanja na dan smrti bosanske kraljice Katarine Kosače 25. listopada 1478. godine, s ciljem ujedinjenja u molitvi za osobne potrebe, vlastiti narod i Domovinu Bosnu i Hercegovinu, ali i za sve ljude i narode koji u njoj žive.
