Prava LGBT osoba u BiH

Sutra, 17. svibnja, se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv homofobije.

U državi kao što je BiH u kojoj se državni praznici ne slave na cijelom teritoriju, teško da će se itko od vladajućih osvrnuti na ovaj datum, posebno jer obilježava ljudska prava, toliko mrska onima koji ljude vide samo kao glasački stroj.

Nacionalistička birokratizacija u BiH je dovela do toga da je čovjek kao kompleksno biće, s cijelim nizom različitih identiteta, sveden samo na onaj nacionalno biće. Isto tako, kao najveći problem je nametnut onaj nacionalni. Ovaj odnos prema ljudskim pravima nameće pitanje: jesmo li se vratili u totalitarno društvo, ako smo ikad i izašli iz njega?

Nešto zapadnije, preko Jadranskog mora, još u 14. stoljeću su prepoznate ljudske vrijednosti. To je bilo vrijeme humanizma i renesanse čiji je ideal bio svestran čovjek koji će se osloboditi okova nametnutih predrasuda i očekivanja, te svoju energiju usmjeriti ka propitivanju, istraživanju i širenju znanja.

Koliko smo zaostali u vremenu ne dokazuje samo ovaj renesansni primjer, već i odnos prema osobama neheteroseksualne orijentacije. I seksualni opredjeljenje je jedan od ljudskih identiteta, nikako nezanemarljiv, štoviše.

Dok su se '90-ih na zapadnom Balkanu narodi i narodnosti međusobno ubijali i protjerivali, Europska unija se angažirala na pitanju diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Donesen je cijeli niz mjera i propisa, kako internih, tako i eksternih, kojima bi se trebala prekinuti praksa diskriminacije LGBT osoba.

Prema Međunarodnom ugovoru o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, „sve osobe su jednake pred zakonom i imaju pravo na jednaku zakonsku zaštitu bez ikakve diskriminacije. U tom smislu, zakonom se treba zabraniti svaka diskriminacija i zagarantirati svim osobama jednaka i djelotvorna zaštita protiv diskriminacije po bilo kojoj osnovi, poput rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog i drugog mišljenja, nacionalnog i društvenog porijekla, imovine, rođenja ili drugog statusa“.

Uključivanjem zabrane diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije u Povelju Europske unije, antidiskriminativni sustav je postao najnaprednijim u svijetu. Kao znak potpore pravima neheteroseksualne populacije, i Europski sud pravde je promijenio svoju sudsku praksu vezano za ta prava. Jasno je da ovakav razvoj situacije u sve većoj mjeri određuje kao neprihvatljivu diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta u Evropskoj uniji.

U Europskoj uniji se nisu samo tu zaustavili. Krenulo je i lobiranje u UN-u kako bi se diskriminacija zaustavila i na globalnoj razini.

Zaštita protiv diskriminacije u praksi

Odbor Radne grupe za ljudska prava je 2010. usvojio priručnik o zaštiti prava neheteroseksualnih osoba (LGBT) kojim su predviđene procedure u slučaju kršenja prava. Također su određena prioritetna područja u prekograničnom djelovanju: dekriminalizacija, ravnopravnost i zabrana diskriminacije, te podrška onim koji brane ljudska prava, uključujući i prava LGBT osoba.

I Vijeće Europe je donijelo preporuku svojim članicama da preispitaju postojeće zakonske propise kako bi se ispravio svaki oblik direktne ili indirektne diskriminacije. Ovom preporukom se pozivaju članice da osiguraju uspješno provođenje zakonskih mjera, pristup pravnim lijekovima i primjenu sankcija za kršenja, te obeštećenja za žrtve diskriminacije.

Strategija Europske unije o sprečavanju diskriminacije uključuje i suradnju s OSCE-om kako bi se antidiskriminacijska politika uspješno proširila.

Uspješnu suradnju EU je ostvarila i sa organizacijama civilnog društva u državama gdje je diskriminacija raširena. Uspješno su realizirani projekti u Rusiji, a posebno u Hrvatskoj gdje se mikro-projektima radilo na promoviranju prava homoseksualaca.

Prošle godine najavljen je i novi paket sredstava posvećen nediskriminaciji, uključujući i prava LGBT osoba. Sredstva će se osigurati u okviru poziva za dostavu prijedloga Europske komisije u 2013. godini.

Situacija u BiH

Prema izvještaju o napretku iz 2012., EU je, vezano za ovu temu, zaključila: „Diskriminacija LGBT osoba je i dalje široko rasprostranjena. LGBT aktivisti su i dalje izloženi prijetnjama i maltretiranju. Govor mržnje i netolerancija prema LGBT osobama od strane medija i političara ostaje problem koji zabrinjava.”

Ovaj dio izvještaja možda ponajbolje govori o društvu u kojem živimo. Dok se svakodnevno govori o diskriminaciji na nacionalnoj osnovi, na cijelom prostoru BiH se istovremeno šikaniraju osobe LGBT orijentacije, te se tako stvara začarani krug u kojem i diskriminirani diskriminiraju.

Napredak prema Europskoj uniji u BiH je veoma spor u svim svojim segmentima, a posebno na pitanjima ljudskih prava. Pravo pitanje je pripada li država s ovakvom kolektivnom sviješću zaista zajednici naroda u kojima je pitanje ljudskih prava već odavno riješeno.