Pet godina od predaje zahtjeva BiH za članstvo u EU, gdje je zapelo?

Na današnji dan 15. veljače 2016. godine Dragan Čović je u funkciji predsjedatelja Predsjedništva BiH predao zahtjev za članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji.

Danas, pet godina nakon BiH je i dalje na svom europskom putu. Koliko je napredovala teško je procijeniti, no građanima se EU čini dalja nego ikad prije.

Čović je, davne 2016, izrazio zadovoljstvo što u ime naroda i građana predaje zahtjev za članstvo te kazao kako je BiH ispunila sve ono što je obećala da će ispuniti u posljednjoj godini. Ocjenivši da je pred BiH sada veliki posao, naglasio je kako će 2016.godina biti godina reformi kako bi BiH sustigla svoje susjede na putu europskih integracija.

U Izvještaju Europske unije o napretku BiH iz 2020. godine ustanovljeno je niz propusta u funkcioniranju institucija BiH, vladavini prava, borbi protiv korupcije, slobodi izražavanja i upravljanju migracijama.

EU je pozvala vlasti u BiH da hitno preduzmu sve potrebne mjere za sprečavanje razvoja humanitarne krize.

Dokument Mišljenja Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU objavljen 2019. godine dokaz je kako BiH nije posebno napredovala još od podnošenja zahtjeva. 

Pročitajte još

Što Europska unija traži od BiH?

"Bosna i Hercegovina i dalje ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri kriterije koje se odnose na stabilnost institucija koje garantiraju demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina, a koje je Europsko vijeće postavilo u Kopenhagenu 1993. godine", stoji u dokumentu.

Kako navode BiH na europskom putu najviše su 2019. godine, kao i danas, kočile ekonomija i korupcija.

"Borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala ometaju nedovoljno usklađeni propisi u zemlji i slaba institucionalna suradnja i koordinacija. Raširena je korupcija i svi nivoi vlasti pokazuju znakove da su pod kontrolom politike, što izravno utječe na svakodnevni život građana, posebno u oblastima zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i javnih nabava", navode.

Naveli su kako BiH Bosna i Hercegovina mora poboljšati svoj izborni okvir i funkcioniranje pravosuđa.

"Trebalo bi jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući i borbu protiv pranja novca i terorizma, i osigurati efikasno funkcioniranje sustava upravljanja granicama, migracijama i azilom", istaknuli su iz Bruxellesa.

HDZ BiH prisjetio se današnjeg datuma, kao podnositelj zahtjeva,  priopćenjem javnosti te pozvao političke dužnosnike na konstruktivan dijalog i suradnju kako bi što skorije dobili kandidatski status.