Ozbiljni problemi: Građanima se uskraćuje pristup informacijama

Na okruglom stolu povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, koji je organizirao Transparency International BiH, istaknuto je kako je nužno unaprijediti zakonski okvir, osigurati učinkovit nadzor i uvesti obvezu proaktivne transparentnosti kako građani, mediji i civilno društvo ne bi nailazili na prepreke u ostvarivanju ovog prava.

Zakon o slobodi pristupa informacijama postoji na državnoj razini, ali, kako je naglasila Aurelie Valtat, šefica Odjela za europske integracije, politička i ekonomska pitanja u Delegaciji Europske unije u BiH, nije usklađen ni primjenjuje se jednako u svim dijelovima države.

''Sloboda informacija trebala bi biti dostupna svima sama po sebi, ne bi trebalo biti nikakve tajnovitosti u tome. Radi se o nejednakom i nedosljednom pristupu, tako da Zakon treba unaprijediti“, rekla je Valtat.

Prema njezinim riječima, građani moraju imati tijelo kojem mogu podnijeti žalbu ako im je uskraćeno pravo na informacije, a koje može izreći i sankcije. „Važna je proaktivna transparentnost, što znači da oni koji donose zakone i javne dokumente moraju proaktivno objavljivati te dokumente odmah nakon donošenja“, dodala je.

Potreba za učinkovitijim nadzorom

Ena Kljajić Grgić, rukovoditeljica Centra za pružanje pravne pomoći u Transparency Internationalu BiH, pojasnila je kako je državni zakon o slobodi pristupa informacijama na snazi već pune dvije godine, ali da još postoje ozbiljni problemi u provedbi.

''Ustanovili smo da postoje određene stvari koje ne funkcioniraju onako kako je zamišljeno. Tu smo da damo preporuke nadležnim organima, po pitanju inspekcijskog nadzora i uvrštavanja novih novčanih kazni jer postoji kršenje Zakona od strane javnih organa“, rekla je Kljajić Grgić.

Dodala je kako je na razini entiteta također potrebno unaprijediti zakonski okvir koji je na snazi od 2001. ''Informacije o financiranju iz javnih proračuna, ugovorima o djelu, plaćama dužnosnika ili javnim nabavama institucije vrlo nerado dostavljaju, iako sudska praksa nalaže da to moraju činiti“, kazala je.

Mediji i civilno društvo i dalje nailaze na prepreke

Ivana Korajlić, direktorica Transparency Internationala, navela je kako organizacija svake godine koristi Međunarodni dan slobode pristupa informacijama kako bi podsjetila na izazove s kojima se građani, civilno društvo i mediji suočavaju. ''Imamo i dalje neusklađen zakonski okvir, različite odredbe koje definiraju različit stupanj prava, ali još uvijek nemamo adekvatne odredbe o proaktivnoj transparentnosti“, kazala je.

Dodala je da je sustav nadzora i zaštite neefikasan te da ovo vidi kao ponovni početak procesa konzultacija o tome što je potrebno unaprijediti u svim zakonima na svim razinama, uključujući i onaj na državnoj razini koji je mijenjan nedavno.

Iskustvo novinara CIN-a

Zamjenica glavnog urednika Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Mirjana Popović navela je kako novinari CIN-a godišnje pošalju između 70 i 80 zahtjeva za pristup informacijama.

''Od ukupnog broja mi uopće dobijemo jedno 70 ili 80 posto odgovora. Što znači da se u startu moramo boriti za onih 20 ili 30 posto da nam se makar netko obrati pozivom'', rekla je Popović.

Kako je pojasnila, u prosjeku svaki drugi odgovor institucija je adekvatan odgovor na ono što je traženo zahtjevom, što pokazuje kako je pravo na pristup informacijama u BiH još uvijek ograničeno nedosljednom praksom i nedostatkom proaktivne transparentnosti.