Otkriveno kako je zlato iz Turske krijumčareno u BiH: Među umiješanima i mostarski zlatar

Tužiteljstvo BiH podiglo je prije nekoliko dana optužnicu protiv ukupno 15 osoba u aferi "Zlato", priopćeno je iz Tužiteljstva BiH. Doznaje se kako je optužnicu potvrdio i Sud BiH.

Optuženi se terete da su, djelujući kao organizirana skupina, tijekom 2018. i 2019. godine u više navrata sudjelovali u krijumčarenju i daljnjoj prodaji neocarinjene robe od plemenitih metala, podrijetlom iz Turske, u više gradova Bosne i Hercegovine.

Time su počinili kaznena djela organiziranja skupine ljudi ili udruge za krijumčarenje ili rasturanje neocarinjene robe iz članka 215. Kaznenog zakona BiH, krijumčarenje iz članka 214. KZ BiH, nedopuštena trgovina zlatnim novcem i zlatom iz članka 266. KZ FBiH te skidanje ili povredu službenog pečata ili znaka iz članka 366. KZ FBiH.

U okviru operativne akcije kodnog naziva "Zlatni karat", policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) tada su uhitili 30 osoba zbog postojanja osnove sumnje u počinjenje više kaznenih djela iz Kaznenog zakona BiH. Akcija je provedena u ožujku 2019. godine, dok je optužnica podignuta šest godina kasnije.

Optuženo ukupno 15 osoba

Optuženi su: Ćemal Prašović, zvani "Brzi", rođen 1955. godine u Sjenici, državljanin BiH i Republike Srbije; Ibrahim Nuray, rođen 1956. godine u Rožaju, Crna Gora, državljanin Republike Srbije i Republike Turske; Sadija Hajdarević, rođena 1960. godine u Zvorniku, državljanka BiH; Benjamin Džebić, zvani "Benjo", rođen 1973. godine u Doboju, državljanin BiH; Sanela Kljuvić, rođena 1980. godine u Doboju, državljanka BiH i Republike Hrvatske; Zlatan Sokolović, zvani "Zlaja", rođen 1985. godine u Gračanici, državljanin BiH; Nedim Starčević, rođen 1983. godine u Doboju, državljanin BiH; Emir Gačanin, zvani "Čarli", rođen 1965. godine u Mostaru, državljanin BiH; Miralem Nazdrajić, zvani "Miro", rođen 1965. godine u Mostaru, državljanin BiH; Eldin Kurević, zvani "Eki", rođen 1985. godine u Zenici, državljanin BiH; Emir Beširević, rođen 1979. godine u Sarajevu, državljanin BiH; Smail Saračević, zvani "Pajo", rođen 1970. godine u Tešnju, državljanin BiH; Alen Bradarić, rođen 1980. godine u Doboju, državljanin BiH; Munib Kahrović, rođen 1962. godine u Prijepolju, državljanin BiH, te Semir Goretić, rođen 1966. godine u mjestu Turija kod Bihaća, državljanin BiH.

Oduzimanje imovinske koristi

Optužnicom je predloženo trajno oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom u ukupnim iznosima od 251.177,11 KM, 9.495 eura, 200 švicarskih franaka, 5.420 kuna, te jedne zlatne poluge mase 50 grama, čija je tržišna vrijednost 6.627 KM, kao i neocarinjene robe od plemenitih metala ukupne mase oko 174 kilograma (173.756,57 grama), piše Raport.

U razdoblju od travnja 2018. godine do 6. ožujka 2019. godine, Ćemal Prašović je, s ciljem ostvarivanja nezakonite imovinske koristi, svjesno i s namjerom organizirao skupinu ljudi radi krijumčarenja, prodaje i daljnje distribucije neocarinjene robe iz Republike Turske u Bosnu i Hercegovinu. Članovi te skupine bili su Nuray Ibrahim, Sadija Hajdarević, Sanela Kljuvić – vlasnica i odgovorna osoba zlatarskih radnji „Kljuvić“ u Gračanici, Jelahu, Doboju i Brodu, Benjamin Džebić – zaposlenik u zlatarskoj radnji „Kljuvić“ u Gračanici, Zlatan Sokolović – zaposlen u istoj radnji, Nedim Starčević – zaposlen u zlatarskoj radnji „Kljuvić“ u Gračanici, Emir Gačanin iz Konjica – djelatnik Policijske uprave Konjic, Miralem Nazdrajić – vlasnik i odgovorna osoba poduzeća „Baros“ d.o.o. Mostar, Eldin Kurević – vlasnik trgovačke radnje „EKI“, Emir Beširević, Smail Saračević – vlasnik i odgovorna osoba poduzeća „SNS Silver Star“ d.o.o. Tešanj, Alen Bradarić – zaposlen u istom poduzeću, Munib Kahrović – vlasnik SOR „Zlatar“ i zlatarske radnje „K&M Shop“ na Ilidži, te Semir Goretić – vlasnik trgovačke radnje „Cirkon“ u Bihaću.

Prema navodima optužnice, Ćemal Prašović planirao je i dogovarao nezakonito prenošenje, odnosno krijumčarenje robe od plemenitih metala i njezinu distribuciju. Angažirao je Nuray Ibrahima za preuzimanje i nezakoniti prijenos neocarinjene robe preko državne granice, uz pomoć Sadije Hajdarević, koja ga je telefonski obavještavala o kretanju robe i prijelazu granice.

Nakon što bi krijumčarenu robu preuzeo u Bosni i Hercegovini, Prašović ju je, prema dogovoru, osobno ili putem posrednika dostavljao vlasnicima zlatarskih radnji koji su ju potom dalje prodavali diljem zemlje.

Kupci su robu plaćali gotovinom ili lomljenim zlatom i srebrom, koje je Prašović preko Nuray Ibrahima slao osobama u Tursku radi plaćanja naručene robe i ostvarivanja nezakonite zarade. Time su, prema Tužiteljstvu, prekršene odredbe Zakona o carinskoj politici u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 58/15), Zakona o porezu na dodanu vrijednost („Službeni glasnik BiH“, br. 9/2005, 35/2005, 100/2008 i 33/2017), Zakona o predmetima od plemenitih metala u FBiH („Službene novine FBiH“, br. 7/12) te Uputstva o carinskom postupku u putničkom prometu („Službeni glasnik BiH“, broj 32/02, 102/09 i 48/13), čime je nanesena šteta proračunu Bosne i Hercegovine.

Ostali pripadnici skupine, među kojima su Benjamin Džebić, Sanela Kljuvić, Zlatan Sokolović, Nedim Starčević, Emir Gačanin, Miralem Nazdrajić, Eldin Kurević, Emir Beširević, Smail Saračević, Alen Bradarić, Munib Kahrović i Semir Goretić, svjesno su sudjelovali u daljnjoj prodaji krijumčarene robe krajnjim kupcima diljem BiH, s ciljem ostvarivanja nezakonite imovinske koristi.

Detalji o načinu krijumčarenja

U optužnici se navodi da su angažirali Emira Gačanina, koji je ove poslove svjesno i voljno obavljao mimo svojeg redovnog posla namještenika u Policijskoj upravi Konjic.

Gačanin je, prema Tužiteljstvu, bio svjestan da je za obavljanje trgovačke djelatnosti potrebno ispuniti uvjete propisane Zakonom o unutarnjoj trgovini Federacije BiH, odnosno da robu u prometu mora pratiti vjerodostojna dokumentacija iz koje se jasno može utvrditi podrijetlo i vlasništvo nad robom, piše Raport.

Ipak, u razdoblju od 8. listopada 2018. do 6. ožujka 2019. godine, u namjeri ostvarivanja nezakonite imovinske koristi, Gačanin je od Benjamina Džebića ili preko Zlatana Sokolovića preuzimao neocarinjenu robu – zlatni i srebrni nakit – te ju je za određenu naknadu ili postotak prodavao krajnjim kupcima koristeći kataloge za prodaju.

Ćemal Prašović, Ibrahim Nuray, Sadija Hajdarević i Munib Kahrović, prema optužnici, također su zajednički djelovali u razdoblju od travnja 2018. do ožujka 2019. godine. Prašović je organizirao skupinu radi krijumčarenja robe od plemenitih metala iz Republike Turske u Bosnu i Hercegovinu, planirajući nezakonito prenošenje i daljnju prodaju robe.

Ibrahim Nuray, kao vozač turske prijevozničke tvrtke na relaciji Istanbul – Sarajevo, u osobnoj je prtljazi svjesno prenosio neocarinjenu robu preko carinske linije. Njegova nevjenčana supruga Sadija Hajdarević, znajući da prevozi plemenite metale s ciljem krijumčarenja, telefonski je obavještavala Prašovića o njegovom kretanju.

Tužiteljstvo tvrdi da je Munib Kahrović, vlasnik SOR „Zlatar“ u Sarajevu i zlatarske radnje „K&M Shop“ na Ilidži, u lipnju 2018. godine postao svjesno i voljno član skupine koja se bavila krijumčarenjem i prodajom neocarinjene robe iz Turske. Prema optužnici, Kahrović je držao neocarinjenu robu u više poslovnih prostora, gdje je policijskim pretresima pronađena roba od plemenitih metala ukupne mase veće od 28 kilograma, bez vjerodostojne dokumentacije o podrijetlu.

Način funkcioniranja grupe

Prema optužnici, Semir Goretić, vlasnik trgovine “Cirkon” u Bihaću, svjesno je i voljno pristao sudjelovati u preprodaji krijumčarene robe od plemenitih metala. Od Ćemala Prašovića i njegovih posrednika kupovao je zlato i srebro bez carinske dokumentacije i računa, a potom ih prodavao krajnjim kupcima u Bosni i Hercegovini. Iako je znao da se radi o neocarinjenoj robi, Goretić je ostvarivao nezakonitu dobit i time postao sastavni dio lanca krijumčarenja.

Eldin Kurević, vlasnik trgovačke radnje “EKI”, nabavljao je i skladištio nakit i poluproizvode od zlata i srebra, također bez dokaza o podrijetlu, a kasnije ih prodavao na području Zenice i okolnih gradova. U njegovim poslovnim prostorijama pronađena je veća količina neocarinjenog nakita koji potječe iz Turske.

Emir Beširević, prema navodima Tužiteljstva, sudjelovao je u distribuciji robe između članova skupine, često posredujući u prijenosu zlata i novca između Ćemala Prašovića i drugih članova. Također je bio zadužen za komunikaciju s kupcima i dogovaranje cijena.

Tužiteljstvo navodi da je cijela skupina djelovala planski, s jasno raspoređenim ulogama i zadacima. Organizator Ćemal Prašović nabavljao je i distribuirao robu, dok su ostali članovi bili zaduženi za prodaju, skladištenje i financijske transakcije. Roba je najčešće ulazila u BiH preko graničnih prijelaza, skrivena u osobnoj prtljazi, nakon čega je razdjeljivana po zlatarnama i trgovinama diljem zemlje.

Nezakonitim radnjama ostvarena je znatna financijska korist, dok je proračun Bosne i Hercegovine oštećen za više stotina tisuća konvertibilnih maraka kroz izbjegavanje plaćanja carinskih i poreznih davanja, prenosi Raport.

Tužiteljstvo BiH predložilo je Sudu BiH da se svim optuženima izrekne kazna zatvora, novčana kazna, te da se trajno oduzme sva imovinska korist pribavljena kaznenim djelom, uključujući gotovinu, plemenite metale i druge materijalne vrijednosti.