Ako nema borbe protiv korupcije, nema ni kandidatskog statusa

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je u 2019. godini pokazalo nezadovoljavajući rezultat zbog malog broja podignutih optužnica u predmetima teške korupcije i naglog pada u stopi osuđujućih presuda za iste predmete, istaknuto je tijekom predstavljanja ''Trećeg godišnjeg izvještaja o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti'' Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

''Naziv izvještaja ‘Sindrom nekažnjivosti’ je oštar, ali, nažalost, odražava realnu sliku trenutne situacije'', kazala je veleposlanica Kathleen Kavalec, šefica Misije OSCE-a u BiH.

''Utvrdili smo dramatičan pad u broju novih optužnica, sa samo jednim predmetom visoke korupcije u kojem je podignuta optužnica 2019. godine. Drugo, nagli pad u stopi osuđujućih presuda, samo 12 posto u predmetima visoke korupcije, i treće, sve duže trajanje postupaka, s tim da pojedina suđenja u predmetima visoke korupcije traju godinama i ne nazire im se kraj'', navela je Kavalec, dodavši kako analiza nekih od primjera koju je provela Misija dovodi u pitanje profesionalizam i integritet ključnih pravosudnih aktera, sugerišući moguće propuste Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV).

Misija preporučuje usvajanje izmijenjenog i dopunjenog Zakona o VSTV-u, koji uključuje reforme usmjerene na jačanje integriteta u pravosuđu i disciplinskim procesima.

''Sustav provjera kojim se osigurava integritet sudaca i tužitelja mora biti u prvom planu takve reforme'', dodala je Kavalec.

Na pitanje Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da li ovaj izvještaj govori o potpunoj manjkavosti sustava rukovođenja u Tužiteljstvu BiH, kao što je navedeno u izvještaju sutkinje Joanne Korner o predmetima ratnih zočina, Kavalec je kazala da se izvještaj odnosi na ukupan sustav pravosuđa koji ne funkcionira.

''Mislim da u našem izvještaju ukazujemo na činjenicu da su uzroci razloga takvi da se ne mogu svesti samo na ulogu ili kapacitete jedne jedine osobe i da se oni javljaju kao posljedica jednog nefunkcionalnog sustava, gdje odgovornost nositelja pravosudnih funkcija nije zagarantirana, te prema tome moramo proći sistemska rješenja za ovaj problem'', odgovorila je Kavalec.

Glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH Gordana Tadić je kazala da će Tužiteljstvo ispoštovati preporuke date u izvještaju i da je u 2020. godini već krenula sa takvim načinom rada, ali da je pandemija utjecala na ovu instituciju, kao i na ostale.

Jedna od preporuka u izvještaju je i pružanje javnosti više informacija o procesuiranju predmeta visoke i srednje korupcije, kao i jačanje nezavisnog istraživačkog novinarstva.

Na pitanje BIRN-a BiH kako je moguće mijenjati praksu rada u kojoj je od Tužiteljstva nemoguće dobiti potvrđenu optužnicu, Kavalec je odgovorila da se Zakon o slobodi pristupa informacijama mora poštivati i provoditi u praksi, kako bi se osigurao pristup informacijama kao pravilo, što nije slučaj sada.

''Promijeniti ovo stanje nije jednostavan zadatak, jer vođenje postupka za osporavanje odluke o uskraćivanju pristupa moglo bi biti efikasno sredstvo za rješavanje ovih problema'', istaknula je ona.

Eric Nelson, veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, kazao je da, u vremenu kada korupcija samo raste, izvještaj pokazuje da postoji nedostatak procesuiranja korupcije i da je to dovelo do kulture nekažnjivosti među službenicima te vlasti.

''Tužitelji i istražitelji treba da preuzmu više odgovornosti, tako što će djelovati nezavisno, bez priklanjanja političkim interesima'', rekao je Nelson, dodavši da glavni tužitelji imaju odgovornost da podrže tužitelje kojima su dodijeljeni ti predmeti.

Šef Delegacije Europske unije u BiH i specijalni predstavnik EU Johann Sattler je kazao kako je svim političkim liderima dobro poznato da se ovo pitanje nalazi u 14 ključnih prioriteta za BiH u nalazu Europske komisije.

“Da budem vrlo jasan, neće biti kandidatskog statusa ako ne vidimo sljedeće godine napredak u vladavini prava i borbi protiv korupcije”, naglasio je on, dodavši da široko rasprostranjena korupcija u javnoj sferi i njena povezanost s organizovanim kriminalom predstavlja jedan od najtežih problema s kojim se BiH suočava.

Francesco de Sanctis, međunarodni savjetnik pri Misiji OSCE-a u BiH, rekao je kako Misija ne raspolaže direktnim dokazima za primjere političkog uplitanja i utjecaja na ishod određenih predmeta, iz razloga što se politički pritisak, po definiciji, događa iza scene, u pozadini.

''U izvještaju iznosimo zaključak da u analizi odgovora pravosuđa na korupciju vidimo znake, pouzdane i dosljedne znake da se predmeti ne vode na nepristrasan način, što znači da rezultati koje mi uočavamo, a i naša zapažanja ukazuju na veoma visok rizik političkog uticaja na ishod predmeta”, kazao je on.

Analiza i preporuke predstavljene u “Trećem izvještaju” nastale su kao rezultat praćenja ukupno 302 predmeta koji su okončani u 2019. godini – od čega je 21 predmet visoke korupcije, 108 predmeta srednje korupcije, dok su 173 predmeta sitne korupcije.

“Treći godišnji izvještaj o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti” predstavlja nastavak rada i oslanja se na dva prethodna izvještaja, objavljena u veljači 2018. i travnju 2019. godine, navodi BIRN.