Od ideje do EU fondova, dug je, ali ostvariv put!

Početkom svake godine političari i eksperti za strukturne fondove EU najavljuju poteze i aktivnosti koje planiraju provesti u nadolazećih 12 mjeseci, navodeći pritom ciljeve i rezultate koje oni trebaju polučiti. Niti jedan plan nije tako jasno mjerljiv kao onaj o korištenju fondova EU-a, s time da je u BiH uglavnom naglasak stavljen na Europske strukturne i investicijske fondove, te se (ne)uspjeh u njihovu korištenju jasno ocrtava u godišnjim izvješćima.

Iako Direkcija za Europske integracije BiH, kao koordinacijsko tijelo za programiranje IPA fondova, nije dalo službenu najavu ni jasan plan toga koliko planiraju uprihoditi iz fondova EU-a u 2018 i 2019. godini, pokrenula je web aplikaciju eKonsultacije u procesu programiranja i provedbe Instrumenta za pretpristupnu pomoć II (IPA II), kako bi unaprijedila suradnju s organizacijama civilnog društva i uključila ih u proces programiranja i provedbe IPA-e II.

"Trenutno su u tijeku konsultacije na nacrte akcijskih dokumenata u okviru programa višedržavne IPA-e za 2018 i 2019. godinu. eKonsultacije se mogu naći na linku ipa-ekonsultacije.dei.gov.ba“, potvrdila je glasnogovornica Direkcije, Marina Kavaz-Siručić.

Kada su u pitanju EU fondovima u susjednoj Hrvatskoj i koliko njezina iskustva mogu pomoći BiH, razgovarali smo s neovisnim konzultantom o javnim i regulatornim poslovima EU u jugoistočnoj Europi Danielom Mondekarom. “BiH će približavanjem kandidatskom statusu u EU s vremenom dobivati sve veću mogućnost korištenja EU fondova što znači da će sve više novca biti na raspolaganju, a pitanje je samo koliko će uspjeti izvući. Komplicirana struktura vlasti i unutarnji problemi stavit će BiH pred veliki izazov, a upravo zbog toga milijuni i milijarde bi mogle biti nedohvatne. Svojim iskustvom najviše će joj pomoći Hrvatska, a o iskustvima susjedne države o EU fondovima”, naglašava Daniel Mondekar, neovisni konzultant o javnim i regulatornim poslovima EU u jugoistočnoj Europi.

''Puni IPA program ima pet komponenti koje će BiH dobiti vrlo brzo bez obzira na status kandidata. U slučaju Hrvatske, prvu komponentu je trošila za jačanje vlastitih kapaciteta: reformu pravosuđa, djelomičnu reformu javne uprave, jačanje kapaciteta različitih ministarstava, vladinih ureda i osnivanje novih agencija. Iskustva su bila takva da je iskoristivost bila preko 99 posto. Dakle, država je svoju alokaciju iskoristila izvrsno'', kazao je Daniel Mondekar.

Jedinice lokalne samouprave imat će veliku važnost u drugoj komponenti kada je u pitanju izvlačenje novca iz fondova, a koliko će koja jedinica dobiti novca - ovisit će o njima samima. Druga komponenta, prekogranična suradnja, je ovisila o jedinicama lokalne samouprave i tu je iskoristivost bila viša od 100 posto. Neke općine, gradovi i županije pokazale su se boljima od drugih, neki su imali cijeli niz projekata, a za primjer ističe se općina Kamanje od 1.000 stanovnika na granici sa Slovenijom koja je imala sedam EU projekata što je to tada bilo neviđeno. Međutim, Hrvatska je zapela na trećoj komponenti.

Četvrtu komponentu čine grantovi za obrazovanje. U posljednjoj petoj komponenti, poljoprivredi, Hrvatska je imala velike probleme jednako kao u trećoj. Tamo gdje je država trebala u suradnji s biznis sektorom i poljoprivrednicima odraditi posao, tamo su nastali problemi. „Oni su izašli iz nedovoljnih kapaciteta, a država se uvijek mora nositi s tim problemom da će vam uvijek trebati tisuću i nešto ljudi da možete raditi s fondovima kako spadaju i nikad ih nećete imati. Zaposlit će recimo vas, vi ćete odraditi dva-tri projekta, onda ćete otići na neki svoj projekt ili će vas uzeti netko drugi i gotovo. Država će stalno morati brinuti o svojim kapacitetima koji će uvijek biti nedovoljni'', upozorava Mondekar.

Iskustva iz Hrvatske i drugih država koje su prošle put priključenja EU pokazuju da pripremiti kvalitetan projekt, a potom i dobiti odobrenje nije tako jednostavno. Znaju to i u sarajevskom Centru za promociju civilnog društva (CPCD), gdje navode kako u BiH postoji "kronična nestašica stručnjaka koji znaju kako napisati dobar projekt“. Stoga će oni, kako najavljuje direktorica CPCD-a Aida Daguda.

"Praksa je pokazala da je najvažnije da postoji inicijativa i kvalitetna projektna ideja koja odgovara pozivu za projekte. Bojim se da bi se mogao desiti scenario gdje su fondovi dostupni, ali se zbog nedovoljne informiranosti i nepoznavanja postupka izrade projekata iskoristi vrlo mali dio tih sredstava“, ukazuje Daguda.

''Što se tiče Hrvatske, naše iskustvo u smislu znanja koje imamo i prednosti, ali i mana, stoji na raspolaganju BiH. Od prijevoda dokumenata do iskustva u projektima tu se na Hrvatsku uvijek može računati dok općine mogu računati na prekograničnu suradnju. Mi smo otvoreno dali signal biznis sektoru koji u hrvatskom biznisu mogu naći podršku i partnera za Europu'', zaključio je Mondekar.