Nema kaznenog djela: Tužiteljstvo odbacilo prijavu zbog glazbe u Srebrenici

Državno tužiteljstvo odbacilo je prijavu za izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti od prije dvije godine zbog puštanja glazbe s razglasa iz crkve u Srebrenici nakon komemoracije 11. srpnja, uz obrazloženje da ne postoji osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine donijelo je 12. kolovoza ove godine naredbu o nesprovođenju istrage za izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti u slučaju prijave Nihada Suljića i Adele Čomić zbog neprimjerene glazbe koja je s razglasa iz crkve u Srebrenici puštena nekoliko sati nakon dženaze i komemoracije žrtvama genocida održane 11. srpnja 2023.

Odluka tužiteljstva

“Puštanje glazbe putem razglasa srpske Pravoslavne crkve u Srebrenici nije imalo za cilj da se javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, pogotovo ne na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe”, navodi se u odluci.

U noći 11. srpnja, nakon dženaze i komemoracije za žrtve genocida u Srebrenici, iz srpske pravoslavne crkve je puštena glasna glazba i uvredljive poruke koje su povratnici i mještani Srebrenice prijavili kao uznemiravanje, o čemu je Detektor ranije pisao.

Suljić, koji je prijavio ovaj događaj Državnom tužiteljstvu, za Detektor objašnjava da to nije prva prijava koju je poslao za izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, da ga ne iznenađuje negativna odluka, ali da ga neće obeshrabriti i spriječiti da to nastavi raditi.

“Iskreno, nisam iznenađen... od institucija pravosuđa nemam velika očekivanja, jer vidim koliko i kako rade. Svjedočimo iz dana u dan i većim prijestupima i njihovom nedostatku reakcije”, govori.

Tužiteljica Biljana Golijanin odbacila je prijavu navodeći da nisu ispunjeni bitni elementi kaznenog djela, te da ne postoji niti osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo.

“Također ne proizilazi da je djelo počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir, ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, nego da se u konkretnom slučaju radilo o obilježavanju crkvenog praznika Petrovdan”, navedeno je u odluci u kojoj se pozivaju na izjavu svećenika Aleksandra Mlađenovića, koji je kazao da se taj praznik obilježava svake godine i da je 2023. godine puštena pjesma “Veseli se srpski rode”.

Obilježavanje Petrovdana

Golijanin je, u odluci koju je Detektoru Suljić dostavio na uvid, navela da je tvrdnju o obilježavanju crkvenog praznika potvrdio i imam Damir Peštalić.

Peštalić je za Detektor nakon incidenta 2023. godine kazao da je osobno prijavio policiji uznemiravanje, jer su povratnici i stanovnici Srebrenice čuli uvredljive poruke.

“Meni su troje-četvero ljudi, koji su to čuli, rekli, iako, nažalost, to nisu uspjeli snimiti, da je u najavi programa rečeno da ‘pravoslavlje slavi najvažniji dan – dan oslobađanja Srebrenice, i ako Bog da, ostalo je još ovo malo da oslobodimo’. Mi smo prijavili slučaj policiji, oni su izašli na teren i svoj posao odradili profesionalno”, kazao je tada Peštalić.

Peštalić je ranije naveo da očekuje pojašnjenje Srpske pravoslavne crkve zašto su tijekom koncerta puštane pjesme uvredljivog sadržaja i “glazba koja je pozivala na inspiraciju onima koji žele novi genocid, nove zločine”, naročito u trenutku kada su porodice ukopale najmilije i kada su emocije na najvećem nivou.

Građanska odgovornost

Suljić za Detektor objašnjava da ga ovakva postupanja neće spriječiti u daljnjem prijavljivanju, koje smatra svojom građanskom dužnosti i odgovornosti.

“Prijavio sam to kao i mnogo puta do sada, vjerujem da institucije BiH trebaju da zaštite građane u Srebrenici, ali i u svim drugim mjestima, od svih vrsta, ne samo ove vrste mržnje i propagiranja zla, nego sa svih strana odakle god dolazi, nije bitno je li dolazi ispred crkve, minbera džamije, ili oltara katoličke crkve, političke govornice”, kazao je.

Detektor je kroz dva istraživanja analizirao negativne tužiteljske odluke kako bi utvrdio nedostatke pri radu Tužiteljstva u prijavama negiranja zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Posljednje istraživanje pokazuje da državni tužitelji zadnje dvije godine bolje objašnjavaju svoje odluke, ali i dalje imaju mali broj optužnica za negiranje zločina, usprkos velikom broju prijava, piše Detektor.