Natalitet u BiH među najnižim u Europi

Bosna i Hercegovina suočava se s novim demografskim izazovima, među kojima su stopa nataliteta od 1,2, jedna od najnižih u Europi, kontinuirano iseljavanje stanovništva i ubrzano starenje.

Istraživanje UN-ova Populacijskog fonda (UNFPA) pokazalo je, pak, kako obitelji u prosjeku žele imati oko dvoje djece, što upućuje na sustavne prepreke, a ne na nedostatak želje za roditeljstvom. Iza statistike stoje složeni društveni i ekonomski razlozi.

Odlazak mladih

Demograf Amer Osmić kaže kako je natalitet pokazatelj šireg nepovoljnog društvenog ozračja, ali i razine optimizma te negativne percepcije budućnosti bosanskohercegovačkog društva.

"Ključni uzroci su i dalje svakako ekonomska nestabilnost, teško rješavanje stambenog pitanja, nesigurno tržište rada i trajno iseljavanje mladih ljudi koji se nalaze u reproduktivno najaktivnijoj dobi. Važan čimbenik predstavlja i slabo povjerenje u institucije i nedovoljna podrška obiteljima kroz socijalne i natalitetne politike", kazao je Osmić za Dnevni avaz.

Financijska nesigurnost i nemogućnost dugoročnog planiranja među ključnim su razlozima zbog kojih mladi odgađaju roditeljstvo, kaže i ekonomski analitičar Davud Bećirović.

"Ljudi bježe od osjećaja da nemaju kontrolu nad idućih pet godina svog života. Ako ne možete planirati kvartal u biznisu, kako planirati desetljeća u odgoju djeteta? To je čista racionalizacija rizika. U BiH imamo kombinaciju niskih plaća, nesigurnih ugovora i skupog stanovanja, što stvara okruženje u kojem je racionalna odluka ne imati dijete", komentira Bećirović.

Žene se često doživljavaju kao rizik

Poseban problem je položaj žena na tržištu rada. Zakonska zaštita postoji, ali praksa često pokazuje drukčiju sliku. Bećirović upozorava kako poslodavci ženu koja dođe na razgovor za posao u dvadesetim ili ranim tridesetim godinama nerijetko doživljavaju kao rizik, zbog čega mnoge žene biraju između karijere i majčinstva ranije nego što bi to trebalo biti normalno.

"Odluka o odgađanju roditeljstva često je racionalna strategija preživljavanja u sustavu gdje dominiraju nesigurni ugovori o radu i niske plaće. U takvom okruženju, majčinstvo/roditeljstvo se ne doživljava kao radost koju društvo jedva čeka podržati, već kao ogroman financijski rizik koji roditelji najčešće moraju iznijeti potpuno sami", navodi Denija Hidić iz Fondacije CURE.

Nestaju generacije

Osmić upozorava kako Bosna i Hercegovina ne gubi samo stanovništvo, nego i generacije koje bi trebale nositi budući razvoj zemlje.

Dugoročno, to znači ubrzano starenje stanovništva i dodatni pritisak na ionako opterećene javne sustave.