Najteže je pokrenuti ljude: Od deset osoba, samo jedna zadovoljna!

"Teško je, ali idemo, korak po korak", slogan je konferencije o liderstvu u biznisu pokrenute od strane EUSR kako bi se povećala svijest o procesu socioekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini. Konferencije su se održale širom BiH, a kako za Bljesak.info ističe Erol Mujanović, ekonomski stručnjak angažiran na projektu “Korak po korak”tijekom projekta su podijeljene određene informacije i ključne poruke s građanima širom BiH te im je za cilj bilo čuti i njihov glas i mišljenje u s vezi s ovim procesom.

Nema vremena za čekanje

''Najteže je pokrenuti ljudi pa da se stvori jedan nezaustavljivi val koji bi reformirao sve što je potrebno u samo nekoliko godina i stvoriti osjećaj vlasništva nad procesom koji bi promijenio percepciju da je proces reformi nešto što nam stranci nameću. Ljude je teško motivirati prvo jer su, na osnovu prethodnih iskustava, već izgubili nadu da nešto zaista može biti bolje. A zatim i jer veliki broj njih danas živi u siromaštvu i nemaju vremena čekati još dvije ili tri godine da bi vidjeli poboljšanja u vidu povećanja prihoda ili većeg broja radnih mjesta, jer svaki dan imaju problema s proračunom njihovog domaćinstva'', govori Mujkanovć.

Konferencija se održala u šest bh. gradova te se bavila pitanjima važnim za približavanje BiH Europskoj uniji, na način da su eminentni stručnjaci iz BiH i regije govorili su o tvrtkama koje uspješno posluju ili izvoze na tržište Europske unije te o izazovima s kojima se susreću.

Govorilo se i o organizacijskim kapacitetima koji su potrebni poduzećima i vladama u pristupu tržištu EU, te o tome kako EU fondovi potiču ekonomski razvoj u njihovim zemljama. Šef političkog odjela u Uredu specijalnog predstavnika EU Matt Field kazao je kako podatak o rastu industrijske proizvodnje od 4,5 posto i 22 000 otvorenih radnih mjesta ukazuje da se nedavno usvojena reformska agenda u BiH uspješno provodi.

Prema njegovoj ocjeni, ono što BiH može približiti EU tržištu, odnosno EU, je poboljšanje poslovnog okruženja u smislu jačanja konkurentnosti i povećanje privatnih investicija, kao i vladavina prava, reforma javne uprave i svega ostalog što čini uži ili širi paket mjera spomenutih u agendi.

Direktor Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu (REDAH) Ivan Jurilj istaknuo je kako privatni sektor ide dalje i ne čeka reforme.

''Unatoč lošem poslovnom okruženju, uključujući institucionalnu, političku, zakonodavnu i financijsku nestabilnost, BiH bilježi kontinuiran rast koji se odnosi na privatni sektor, kao i povećanje broja zaposlenih u realnom sektoru, rast ukupnog promet i rast izvoza industrijske proizvodnje'', kazao je Jurilj na konferenciji održanoj u Mostaru.

Na konferencijama su predstavljene pozitivne priče malih i velikih firmi i upravo to je ono, što je po mišljenju Mujkanovića, bilo krajnje inspirativno i što pokazuje da se veoma dobro može uspjeti i u BiH, iako to zahtjeva jako puno rada, truda, rizika i malu dozu sreće.

Što žele mladi?

''Unatoč dosta lošem poslovnom i političkom ambijentu kompanije koje su bile prezentirane i dalje zapošljavaju po 200,300 ili 400 osoba i to su pravi heroji danas u Bosni i Hercegovini. Najznačajniji dojmovi su vezani i za male veoma uspješne kompanije, pokrenute nerijetko i izvan najvećih gradova u BiH a koje su uspjele proći najteže stadije i početak za start up kompanije i danas zapošljavaju i preko deset osoba poslujući uspješno širom regije i ostatka Europe'', govori Mujkanović.

Reakcije ljudi su, po njegovom mišljenju, s jedne strane veoma dobre i pohvalne jer su pozdravili dijalog i priliku da bolje razumiju process socioekonomskih reformi i da pošalju određene poruke u javnost, a s druge strane ocjene kao prvo rada vlasti na svim razinama a potom i zadovoljstvo stupnjem provođenja reformi do sada u BiH, su bili veoma niski.

''U svakom gradu odnosno regiji u kojem smo bili gosti različitih profila (studenti, poslodavci, itd) su bili vrlo nezadovoljni i radom vlasti i provođenjem reformi. Od deset osoba samo jedna osoba je u prosjeku bila zadovoljna a njih devet nisu u vezi dvije navedene teme. Mladi ljudi žele normalan i dostojanstven život, koji prije svega prolazi preko dovoljnog broja radnih mjesta i prilika za osobni razvoj i rad. Preporuke mladih su uglavnom bile vezane za dvije oblasti, prva je arhaičan obrazovni sustav za koji su i sami svjesni da ih ne priprema za tržište rada a druga oblast je povećan broj novih radnih mjesta kako bi veći broj njih došao do zaposlenja'', zaključuje Mujkanović.