U sudskoj praksi u BiH sve je više sporova koji se odnose na povredu autorskih i srodnih prava, kao i prava industrijskog vlasništva, ali i onih gdje autori tvrde da je sadržaj generiran umjetnom inteligencijom koja oponaša njihova djela, izjavila je Srni jedina sudska vještakinja za intelektualno vlasništvo BiH, Milica Đurić.
Đurić je rekla kako u vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja, digitalizacije i sve prisutnije upotrebe umjetne inteligencije, pitanja zaštite prava intelektualnog vlasništva postaju jedno od ključnih pravnih i društvenih izazova.
Istaknula je kako je intelektualno vlasništvo danas jedno od najdinamičnijih pravnih područja, zbog čega se zakonodavstvo stalno prilagođava novim tehnologijama i tržišnim oblicima razlikovanja.
"Kao jedini sudski vještak za oblast intelektualnog vlasništva u BiH u praksi se susrećem s velikim brojem predmeta koji ukazuju na potrebu jačanja svijesti o značaju zaštite intelektualnog vlasništva, ali i kontinuirane edukacije pravosudnih institucija, gospodarstva i šire javnosti", istaknula je Đurić.
Naglasila je kako intelektualno vlasništvo nije apstraktan pojam, već rezultat rada, znanja i kreativnosti, te kao takvo zaslužuje jednaku zaštitu kao i svaka druga imovina.
Đurić je naglasila da autor ne može biti umjetna inteligencija već samo čovjek, pojasnivši da sudovi u tom slučaju ne ispituju je li korištena umjetna inteligencija, već je li preuzeto zaštićeno djelo, odnosno odgovornost snosi onaj tko je koristio tu mogućnost.
"Ovakvi postupci zahtijevaju visok stupanj stručnosti, jer sudovi nerijetko odlučuju o pitanjima koja nadilaze klasično pravno znanje i zadiru u tehničke, informatičke i kreativne aspekte stvaranja", ocijenila je.
Đurić je navela da autorska prava, žigovi, brendovi, industrijski dizajn, softver i druga nematerijalna dobra danas predstavljaju značajan dio imovine pojedinaca i gospodarskih subjekata, te da su izloženi čestim povredama.
"U industrijskom vlasništvu pravo često pripada pravnom licu. Na primjer, kompanija registrira zaštitni znak ili firma prijavi izum nastao u okviru obavljanja djelatnosti", kaže Đurić.
Precizirala je kako sudski vještak iz oblasti intelektualnog vlasništva utvrđuje koliki je kreativni doprinos čovjeka, je li rezultat originalan i je li korištena umjetna inteligencija kao alat ili kao samostalni generator raspoloživih informacija i podataka.
"Posebno je važno istaknuti da se povrede prava intelektualnog vlasništva ne odnose isključivo na velike kompanije. Često su oštećeni mali gospodarstvenici, autori, dizajneri, programeri i inovatori, koji nemaju dovoljno informacija o mehanizmima pravne zaštite ili se ne odlučuju na sudsku zaštitu zbog složenosti postupka", rekla je Đurić.
