Mediji u BiH govore samo ono što je 'dozvoljeno u granicama slobode'

Mediji u Bosni i Hercegovini, kao i sve ostalo, imaju izgrađen napredan pravni okvir koji osigurava slobodu medija, usvojene osnovne pravne akte, no njihova primjena izostaje. Sloboda izražavanja i sloboda medija je fundamentalni stup dobre uprave i političke odgovornosti u demokratskim društvima. U tom smislu su osiguravanje slobode izražavanja i sloboda medija dva prioriteta Europske unije, a to je ujedno i ključni aspekt procesa integracije BiH u EU.

U našoj državi mediji su pod ogromnim političkim i ekonomskim pritiscima, a uz sve to novinari su u BiH sve su siromašniji, a pritisci na njih i urednike su sve veći. Također se ne isključuje senzacionalističko izvještavanje koje prelazi sve granice odgovornosti i ozbiljnosti, na što su novinari nažalost 'primorani' kako bi medij financijski opstao. Ako bi se poštovali svi kodeksi koje su napisale državne organizacije u suradnji s međunarodnima, mediji u BiH bi bili 'dosadniji', ali zasigurno mnogo profesionalniji.

Jedan od najvećih problema medija u BiH također je mali interes svih segmenata društva za njihovu zaštitu, što na kraju dovodi do čestih verbalnih ali i fizičkih napada javnosti na novinare i urednike.

Napadi ovakve vrste, ali i ucjene ograničavaju medijske slobode te prolaze nekažnjeno kod institucija BiH i pravosudnih organa, pa se često događa da novinar-žrtva bude etiketiran kao napadač na slobodu osoba koje su počinile kriminal i bile predmet medijskog izvještavanja.

Problem slobode medijskog izražavanja predstavljaju i politički utjecaji na javne servise, koji se više i ne prikrivaju, te su sve informacije pod manipulacijom, što izaziva veliko negodovanje, ali i kršanje osnovnih demokratskih prava. To ostavlja dojam da mediji govore ono što je 'dozvoljeno u granicama slobode'.

"Manipulacija informacijama znači manipulacija svjesnošću, to znači navođenje prema nekome ili nečemu uključujući i politiku. Bez slobode nema demokracije, bez slobode nema medija, bez slobode nema istine, to znači da se ljudima manipulira, to znači garanciju slobode i građana. Situacija u BIH zakonski je zagarantirana, ali u praksi ima puno političkog utjecaja na medije koji je naročito opasan u javnim servisima. Politički utjecaj na javne servise je jako opasan jer izravno utječe na politiku, što se ne smije u javnim servisima, jer javni servisi su u vlasništvu građana i njima trebaju služiti, a ne politici. Ekonomski prioriteti posebno ugrožavaju slobodu, ucjenom. Pa se o nekoj korporaciji ne piše, ako je negativna pojava u pitanju, ili ucjenom od položaja novinara u mediju, da će izgubiti posao ako napiše nešto što nekome 'ne odgovara' " kazala je Ljiljana Zurovac, direktorica Vijeća za tisak.

U BiH postoji sedam institucija koji se bave regulacijom i slobodom medija, a prema istraživanju Freedom Housea BiH je na 95. mjestu po slobodi medija i u odnosu na prošlu godinu pomakla se za tek jedno mjesto. Ova pozicija bh. novinarstvo svrstava među djelomično slobodne zemlje, a također naša država broji najveći broj mladih novinara, što znači da je vrlo lako manipulirati i novinarima koji se tek afirmiraju.

Kao predstavnik mladih novinara, predsjednik Omladinske novinske asocijacije (ONA) u BiH Denis Hadžić, je rekao kako ono što studente uče na fakultetima o slobodi medija nije u praksi ni slično, te da mladi novinari imaju tešku budućnost jer je teško biti i uspjeti u medijskom životu, a da ih ne 'vrbuju' neke političke stranke. "Mediji u BiH nisu odgovorni i ne zastupaju ono što je od javnog interesa, nego ističu senzacionalizam, pogotovo privatni mediji. Što se javnih servisa tiče, ne smijemo zaboraviti da budućnost nosi izbore, samim time i nove ljude u upravnim oborima javnih servisa. Žalosno je što će ti novi ljudi biti birani iz političkih opcija, a ne zbog svog znanja i iz struke. Mislim da će EU posvetiti pozornost tim stvarima, jer to je jedan od glavnih aspekta demokracije" nadodao je Hadžić.

"Sloboda medija je bitna za EU, jer EU počiva na slobodi medija što je opet dio šireg principa - slobode izražavanja. To se smatra neophodnim korakom kako bi se jedno društvo moglo nazvati demokratskim. Kod nas sloboda medija postoji, zagarantirana u zakonima, ali ne i u praksi. S jedne strane veliki je ekonomski pritisak jer, skromna su sredstva (30-tak milijuna Eura) na koje mogu računati oko 140 radio, 50 TV, više od stotinu printanih i još toliko online medija u BiH. Za komparaciju, ove su brojke nekoliko puta veće u našem susjedstvu (Slovenija, Hrvatska, Srbija). S druge strane veliki je i politički pritisak posebno prema javnim medijima koji još uvijek u BiH predstavljaju respektabilnu snagu (polovina radio i trećina TV stanica finaciraju se proračunskim ili sredstvima poreskih obaveznika). Dodatan problem jeste što su mediji u BiH podijeljeni su duž etničkih linija i prilagođavaju se etnički profiliranoj publici.

Je li moguće izići iz ovakve situacije. Vjerojatno postoji više načina, a po meni najbolje se držati pravila esnafa. Ne miješati vijesti i komentare, držati se principa traganja za cijelom istinom, koristiti uvijek najmanje dva izvora i poštovati profesionalni kodeks" kazao je Boro Kontić, glavni i odgovorni urednik Media Centra.

Mediji daju ogroman doprinos oblikovanju i definiranju javnog mijenja i također, imaju utjecaj na održavanje i prenošenje mogućih negativnih i stereotipnih slika. Pojedini mediji u BiH i danas nažalost podržavaju tradicionalne rodne uloge koje imaju tendenciju da predstavljaju žene kao pasivne, inferiorne, nekompetentne da ponude objektivna mišljenja, stručne stavove o pitanjima od javnog interesa. Iako broj političarki kao i žena na rukovodećim položajima u BiH bilježi znatan porast, njihovi osobni stavovi se rijetko iznose u medijima, te se žene predstavljaju više kao osobe koje su potrebne da se ispuni kvota u demokratskom društvu. Ravnopravnost je zakonom svima zajamčena, a rad na rješavanju ovih pitanja koja se uvelike mogu riješiti promjenom medijske politike, pomaže razvoj BiH u jednu modernu, demokratsku i tolerantnu državu, što će uvelike pomoći našoj zemlji da postane moderna članica Europske unije.

"Sloboda medija nije bitna samo za pristupanje BiH u EU, ona je važna za cijelu državu kao demokratski stup. Mi u BiH imamo apsurdnu situaciju, imamo višak slobode izražavanja, da iskažemo svoje misli, pogotovo na novim medijima i portalima, koji su većinom pod tajkunskim kapitalističkim vlasništvom pa su pristrani. Mi u biti imamo privid slobode medija. Što se javnih medija tiče oni su pod kontrolom političkih partija, to se uopće ne krije, što je sramotno" kazao je Aleksandar Trifunović glavni i odgovorni urednik internet portala Buka.ba

Mediji su ogledalo društva, samim tim uloga medija ne samo da je važna ulasku BiH u EU, nego je važna i za samu državu jer jačanje profesionalizma i zaštita nezavisnosti novinara u Bosni i Hercegovini će biti od velike koristi za promicanje slobode u BiH a samim time potiče razvoj pluralističkog i tolerantnog društva.