Kurz za Bljesak.info: Nitko vas ne razumije kao Inzko

Austrijski ministar vanjskih poslova, Sebasiatn Kurz, koji dolazi u svoju prvu službenu posjetu Bosni i Hercegovini u intervjuu za Bljesak.info govori o pogledu Austrije na svojeg povijesnog susjeda, poukama koje trebamo izvući iz povijesti ali i neizostavnoj temi o promjenama koje BiH mora načiniti za dobrobit svojih građana.

Gospodine Kurz, dobrodošli u Bosnu i Hercegovinu. Ovo je Vaša prva posjeta Bosni i Hercegovini u svojstvu ministra. Koje mjesto zauzima Bosna i Hercegovina u austrijskoj vanjskoj politici?

Kurz: Hvala Vam! Ja sam, kao što se točno konstatirali, prvi put u svojstvu austrijskog Ministra vanjskih poslova u posjeti Vašoj zemlji. Tijekom obnašanja moje prijašnje dužnosti državnog tajnika za integracije u listopadu 2011. godine sam boravio ovdje i upravo iz susreta s mladim i angažiranim ljudima sa sobom sam u Beč ponio puno motivirajućih dojmova.

Kako cjelokupna regija zapadnog Balkana tako se i Bosna i Hercegovina tradicionalno nalazi na visokom mjestu na listi prioriteta austrijske vanjske politike.

Ovo određivanje težišta sam, stupanjem na dužnost, sasvim svjesno preuzeo od svojih prethodnika i prethodnica.

Austrija i Bosna i Hercegovina nisu samo „povijesni susjedi“, mi prije svega dijelimo zajedničku sadašnjost i zajedničku budućnost. Sigurnost, stabilnost i gospodarski rast u Bosni i Hercegovini pri tome leže u svojstvenom interesu Austrije.

Država je već duže vrijeme opterećena kompliciranim i nedjelotvornim sustavom, dugim izborom vodeće vlade i velikim brojem državnih službenika. U kojem bi pravcu, prema Vašem mišljenju, trebala krenuti državna i ustavna reforma?

Kurz: Jasno je da ni ja ne mogu ponuditi spremno rješenje za Bosnu i Hercegovinu, ali za mene je neupitno to da Bosna i Hercegovina hitno treba opsežne izmjene Ustava. Stanovništvo Bosne i Hercegovine zaslužuje funkcionalnu državnu strukturu, državu koja će ispuniti svoje osnovne zadatke i obveze prema svojih građanima.

Stanovništvo zaslužuje državu u kojoj će se svi - kako kao individue tako i kao kolektiv – pronaći i osjećati ugodno. Ono što je za mene svakako neupitno jeste, da kako god se ustavna reforma konkretno oblikuje ona može uslijediti samo unutar sadašnjih granica Bosne i Hercegovine.

A ona mora biti i odlučno podržana od strane međunarodne zajednice, te mora biti nešto što većina stanovništva želi.

Presudno je da se prema građanima i građankama napokon ispune oni osnovni preduvjeti, koje vrlo cijene u Europi ili Austriji: demokracija, pravna država i socijalno tržišno gospodarstvo.

Ove godine se obilježava stogodišnjica Sarajevskog atentata i početak Prvog svjetskog rata koji je doveo do radikalnih promjena na teritoriji bivše monarhije. Što možemo danas, stotinu godina poslije naučiti iz toga? Kako komentirate to što je godišnjica Atentata još uvijek svakodnevno političko pitanje u Bosni i Hercegovini?

Kurz: Mislim da je stotinu godina nakon ove europske tragedije došlo vrijeme da se diskusije o činjenicama i interpretacije prepuste povjesničarima. Kao političari imamo obvezu da donesemo ispravan zaključak iz katastrofa 20. stoljeća. A to je upravo ono što mirovni projekt Europska unija već nekoliko desetljeća radi.

Odgovor na ovo pitanje prema tome može biti samo onaj europski za koji nacionalizam, spremnost na nasilje i rat kao navodno potrebno sredstvo politike nije opcija.

Ukupno veoma uspješni odgovori na dvije katastrofe 20. stoljeća i podjelu svijeta su upravo europski dogovor, ljudska prava i, kao što sam spomenuo, pravna država, demokracija i tržišno gospodarstvo.

Kako komentirate rad visokog predstavnika Valentina Inzka, posebno u usporedbi s nekim drugim predstavnicima koji su bili nešto aktivniji?

Kurz: Svaki visoki predstavnik djeluje u kontekstu svog vremena. Bilo bi anakronistično kada bi aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko danas djelovao na isti način na koji je to prije preko deset godina radio Wolfgang Petritsch ili Paddy Ashdown.

Dopustite mi da dodam da Bosna i Hercegovina s Valentinom Inzkom ima visokog predstavnika koji poznaje i razumije zemlju i ljude kao rijetko tko drugi.

Odlučujuće za napredak po pitanju procesa europskih integracija Bosne i Hercegovina je svakako reforma Ustava koju Bosanci i Hercegovci sami moraju usuglasiti.

Visoki predstavnik Valentin Inzko će se zajedno sa specijalnim predstavnikom Europske unije Peterom Sorenssenom za to i dalje zalagati.

Je li točno da se Bosna i Hercegovina sada više ne nalazi na bitnom mjestu u vanjskoj politici Europske unije i da je to bio slučaj i prije novonastale situacije u Ukrajini?

Kurz: Točno je da Europska unija kao globalni akter prati široko razgranatu vanjsku politiku. Prioriteti iste se postavljaju na osnovu političkog okruženja i mogu se prema tome mijenjati.

Za mene, bez dvojbe, stoji da Europska unija i njezine države članice sebi ne mogu priuštiti da Bosnu i Hercegovinu izgube iz vida. Bosna i Hercegovina se nalazi u nesposrednom susjedstvu Eurospke unije i od 1. srpnja 2013. godine dijelimo granicu koja je duža od 1000 km.

Prema tome, Austrija će i dalje ostati angažirani zagovornik Bosne i Hercegovine unutar Europske unije.