Kurtćehajić na obljetnicu Daytona traži prijave RAK-u zbog pojmova „zajedničke institucije“ i „državna zajednica“
Povodom obljetnice parafiranja Daytonskog mirovnog sporazuma, 21. studenoga, u Sarajevu je u organizaciji Bosanske akademije znanosti i umjetnosti „Kulin ban“ održana tribina o neiskorištenim ustavnim mogućnostima tog sporazuma. Predavač akademik Suad Kurtćehajić ocijenio je kako ni visoki predstavnici ni domaći političari do danas nisu iskoristili odredbu o dodatnim nadležnostima države te pozvao na prijavljivanje Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) svakog korištenja, kako tvrdi, neustavne terminologije u javnom prostoru.
Kurtćehajić je u svom izlaganju naveo kako je Daytonski sporazum „bolan kompromis kojim nitko nije u potpunosti zadovoljan“, ali da sadrži mehanizme za jačanje državnih institucija koji su ostali neiskorišteni.
Tumačenje članka o prijenosu nadležnosti
Kao ključnu točku naveo je članak III. stavak 5. Ustava BiH koji govori o dodatnim nadležnostima države. Prema njegovu tumačenju, osim prijenosa nadležnosti uz dogovor entiteta, treći dio te odredbe predviđa da će BiH preuzeti i sva pitanja potrebna za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunarodnopravnog subjektiviteta.
Kurtćehajić tvrdi kako za takav prijenos nadležnosti s entitetske na državnu razinu nije potrebna suglasnost entiteta, već tumačenje visokog predstavnika kao konačnog tumača civilnog dijela Daytonskog sporazuma (prema Aneksu X), dodajući kako je ta mogućnost ostala neiskorištena zbog „nerazumijevanja kako visokih predstavnika tako i probosanskih političara“.
Poziv na prijave RAK-u zbog javnog diskursa
Poseban naglasak stavio je na terminologiju u javnom i medijskom prostoru, pozvavši da se Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) prijavljuje svako korištenje pojmova za koje smatra da nisu u skladu s Ustavom BiH.
Kao sporne primjere koje koriste pojedini političari i javne osobe, ponajprije iz Republike Srpske, naveo je nazivanje Bosne i Hercegovine „državnom zajednicom“ ili „Unijom“, državnih institucija „zajedničkim institucijama“, osporavanje Sarajeva kao glavnog grada te pripisivanje entitetima „unutarnje suverenosti“.
Uz to, Kurtćehajić je upozorio i na unutarnje proturječnosti samog Ustava BiH, ističući nesklad između preambule i normativnog dijela u odnosu na položaj Ostalih i građana, unatoč odredbama članka II. o izravnoj primjeni Europske konvencije o ljudskim pravima i zabrani diskriminacije.
Beširović: Trajna integracija zahtijeva ustavnu reformu, a ne samo OHR
Moderatorica skupa doc. dr. Berina Beširović istaknula je kako Bosna i Hercegovina mora napraviti iskorak od države opterećene političkim blokadama prema funkcionalnom sustavu sposobnom samostalno štititi svoj ustavni poredak.
Naglasila je kako Ured visokog predstavnika (OHR) ima važnu ulogu dok postoje razlozi za međunarodni nadzor i neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH, ali da dugoročna stabilnost ne može počivati isključivo na međunarodnim intervencijama.
„Daytonski sporazum zaustavio je rat, ali ne smije biti granica političkog i institucionalnog razvoja Bosne i Hercegovine. Naš cilj mora biti država u kojoj se odluke donose, zakoni provode, a ustavni poredak poštuje na cijeloj njenoj teritoriji. OHR ima važnu ulogu dok postoje razlozi za međunarodni nadzor, ali trajna integracija mora biti rezultat snažnih domaćih institucija i političke odgovornosti“, poručila je Beširović, dodavši kako proces europskih integracija ostaje ključna prilika za ustavnu reformu i uklanjanje diskriminatornih rješenja u izbornom sustavu.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.


























