Koliko stanovnika danas ima Bosna i Hercegovina pitanje je na koje još uvijek ne postoji precizan odgovor. Posljednji popis stanovništva proveden je 2013. godine, a iako je prema međunarodnim preporukama novi trebao biti održan prije dvije godine, to se do danas nije dogodilo. Još uvijek nije poznato ni kada bi mogao biti proveden.
Iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine navode kako je bilo određenih interesa za novi popis, ali da nikada nije pokrenuta formalna inicijativa. Kako ističe Lejla Aganović iz Agencije, provedba popisa ovisi o političkom i institucionalnom dogovoru na razini države i entiteta, osiguranim financijskim sredstvima te usuglašenom zakonodavnom i metodološkom okviru. Bez jasne političke volje i zajedničke odluke, naglašava, popis nije moguće ni započeti, piše BHRT.
Jedini poslijeratni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini koštao je oko 45 milijuna konvertibilnih maraka i pokazao je kako je 2013. godine u zemlji živjelo oko 3,5 milijuna stanovnika. Demografi upozoravaju kako bi novi popis razotkrio zabrinjavajuće demografske trendove, uključujući snažan pad broja stanovnika.
Prema procjenama stručnjaka, rezultati novog popisa mogli bi biti poražavajući. Samo u prošloj godini broj rođenih smanjen je za 1,36 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj umrlih porastao za gotovo 3,5 posto.
Demograf Stevo Pašalić upozorava kako su migracijski gubici višestruko veći od negativnog prirodnog priraštaja, pri čemu zemlju napuštaju mladi, obrazovani ljudi i osobe u reproduktivnoj dobi, što dodatno smanjuje mogućnosti budućeg demografskog oporavka.
Sociolog Drago Vuković smatra kako je redovito provođenje popisa stanovništva jedan od ključnih pokazatelja normalizacije države. Ističe da bi se popis trebao provoditi svakih deset godina, kao i u većini zemalja svijeta, bez političkih manipulacija.
Budući da popis stanovništva trenutačno nije ni tema ni prioritet nadležnih institucija, sve se češće spominje tek sljedeći popisni ciklus. Prema europskim preporukama, on se odnosi na 2031. godinu, a trebao bi se temeljiti na većoj uporabi administrativnih registara, čime bi se skratili rokovi i smanjili troškovi u odnosu na klasično popisivanje.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, većina zemalja u regiji već je provela ili planirala popis stanovništva u posljednjih nekoliko godina. Hrvatska je popis provela 2021., a Srbija 2022. godine.
