Kako ubrzati izgradnju koridora Vc kroz BiH

Izgradnja Koridora Vc u Mađarskoj i Hrvatskoj u završnoj je fazi. S druge strane, kod nas je samo mali dio tog Koridora završen. BiH je od 335 kilometara do sad izradila i pustila u promet 37 kilometara u FBiH i to od Sarajeva prema Zenici, a dvadesetak kilometara je u izgradnji.

Republika Srpska je izgradila 27 kilometara autoceste od Banje Luke do Gradiške, a trebala bi se izgraditi i dionica od Banje Luke do Doboja. To znači da je do sad izgrađeno oko 65 kilometara autocesta kroz BiH.

Izgradnja autoceste trebala bi donijeti ekonomski napredak i urbanizaciju BiH, potaknuti ekonomiju i privući strane investitore koji dolaze s boljom infrastrukturom. Danas roba teško odlazi u ili dolazi iz inozemstva i turisti se rijetko odlučuju na dolazak ili prolazak kroz BiH. Koridor je značajan i za Europsku uniju jer je BiH integralni dio Europe, a nadamo se uskoro i EU-a. Trasa Koridora Vc koji obuhvaća tri zemlje: Mađarsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, povezuje luku Ploče sa Budimpeštom, križajući se sa koridorom X na relaciji Zagreb – Beograd, od strateške je važnosti za BiH i EU.

Najduži i najslabije razvijen dio koridora predviđeno je da prolazi kroz BiH od sjevera do juga zemlje preko Bosanskog Broda/Bosanskog Šamca – Doboja – Zenice – Sarajeva – Mostara – prema granici sa Hrvatskom do luke Ploče. Autocesta bi se protezala središnjim područjem BiH, uglavnom dolinama rijeka Bosne i Neretve, odnosno područjem sa najvećom koncentracijom stanovništva, prirodnih i radom stvorenih resursa. U pojasu koridora, širine 40 km (na manje od 20% teritorije) živi preko 50% stanovništva, koje ostvaruje preko 60% ukupnog GDP-a Bosne i Hercegovine.

Na jugu je veza sa lukom Ploče glavni pristup moru za bh. ekonomiju, uključujući Sarajevo. Na sjeveru, opet u Hrvatskoj, povezuje koridor X (autoput Zagreb-Beograd). Trasa kroz BiH ima 335 km, od čega 86% prolazi kroz FBiH a 14% kroz RS.

Gradnju autoceste koči prije svega birokracija, nepostojanje regulacijskih planova, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, parcijalna gradnja, brojne afere koje su isplivale tijekom gradnje, bankroti izvođača radova, stečajevi… Zakon o izgradnji autoceste na koridoru Vc trebao bi ubrzati njezinu izgradnju u FBiH, kao najznačajnijeg poslijeratnog infrastrukturnog projekta.

''Prije svega moramo da završimo pravnu regulativu koji će nam omogućiti da strani investitori uđu u investicije. Dosadašnjom pravnom regulativom nije se mogla izvaditi građevinska dozvola, ako niste imali riješenu čitavu dionicu, nego ste morali čekati da se sve završi. S ovom zakonskom regulativom, izmjenom zakonskih propisa i zakona o eksproprijaciji stvaraju se pretpostavke da se ono što nije sporno gradi, a da je ono što je problematično rješava u hodu'', rekao je Nermin Nikšić premijer Vlade Federacije BiH prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji pet kilometara duge dionice Zvirovići – Kravice na južnom dijelu koridora Vc.

''S ovim ugovorom mi u izgradnji imamo 26 kilometara autoceste i ugovora u vrijednosti 420 milijuna maraka. Dionica Zvidovići Kravice čini jednu cjelinu od pet kilometara vrijednosti 120 milijuna maraka. To je dionica s 2 km objekata na dionici (1,5 km mostova i vijadukta i 0,5 km tunela). Na međunarodno provedenom tenderu konzorcij češke tvrtke OHL ŽS i poduzeća Niskogradnja Laktaši su dobili ovaj ugovor i mi smo uvjereni u Autocestama da ovo predstavlja jedan dobar spoj međunarodne kompanije s dobrom reputacijom i domaće operative i da sama izgradnja ove dionice će se odvijati po planu'' rekao je ovom prilikom direktor JP Autoceste FBiH Ensad Karić.

Dodao je kako će po završetku ovih 20 mjeseci BiH imati kompletnu dionicu od Međugorja do granice uključujući i granični prijelaz koji je u fazi rješavanja s državnim Ministarstvom transporta i komunikacija i za koji se očekuje da će po završetku izgradnje ove dionice biti u punoj funkciji.

''Sredstva za ovu dionicu su iz kredita Europske banke za obnovu i razvoj'', rekao je direktor JP Autoceste FBiH Ensad Karić.

Dodaje kako je godina završetka izgradnje čitavog autoputa vezana uz financije, ali ono što su obećali iz JP Autoceste i Federalne Vlade je završetak 56 kilometara do kraja 2014. godine. ''To je najmanje što će biti urađeno'', istaknuo je Karić.

Podsjetimo kako je prema studiji izvodljivosti izrađene u prosincu 2006., ukupno 150 kilometara autoceste na koridoru Vc trebalo se izgraditi do kraja ove godine, i to od Svilaja na sjevernoj granici s Hrvatskom do Doboja, te od sjevera Mostara do granice s Hrvatskom. Prema studiji o izvodljivosti, ukupni troškovi iznose 3.770 milijuna eura (uključujući PDV), što je 12,98 milijuna eura po km (najskuplje dionice su Konjic-Jablanica sa 23 milijuna eura po km te Tarčin-Konjic sa 21,5 milijuna eura po km). Troškovi izgradnje su visoki zbog terena na kojem se moraju praviti mnogi tuneli i mostovi. Prema ovoj studiji, rok za završetak gradnje čitave autoceste na koridoru Vc je 2014. godina.

Damir Hadžić, ministar prometa i komunikacija u Vijeću ministara BiH rekao je kako se do 2014. godine planira završiti 130 kilometara autoceste na koridoru Vc. Posao izgradnje najviše će se usredotočiti na poteze od južne granice i graničnog prijelaza Bijača te od sjeverne granice i graničnog prijelaza Svilaj. Ostatak se odnosi na dionicu od Tarčina preko Sarajeva do Zenice uključujući i Sarajevsku zaobilaznicu, optimističan je ministar Hadžić.

Generalni direktor češke tvrtke OHL ŽS Michal Štefl koja je jedan od izvođača radova na izgradnji Mahovljanske petlje i dionice Zvirovići – Kravice ističe kako u suradnji s domaćim tvrtkama rade na granici rentabilnosti. ''Cijene su na donjoj granici rentabilnosti, ali to je razumljivo u vrijeme krize kada se mora štedjeti'', rekao je Michal Štefl.

Govoreći o suradnji stranih kompanija koje izvode radove s domaćim podizvođačima i kooperantima, mr. sci. Enver Bijedić federalni ministar prometa i komunikacija ističe kako ulazak stranih tvrtki u BiH predstavlja dodatni poticaj razvoju i putu naše zemlje ka europskoj uniji. Govoreći konkretno o dionici Zvirovići – Kravice, gdje je češka tvrtka OHL dobila posao, ministar Bijedić ističe kako će ova češka tvrtka prenijeti svoja dragocjena iskustva u ovoj privrednoj oblasti koja je stjecala u realizaciji projekata na području cijele Europe pa i svijeta. ''Također, nadam se da će i druge kompanije sudjelovati u ovom značajnom projektu. Prije svega mislim da će dosta podizvođača biti s ovih prostora'', rekao je federalni ministar prometa i komunikacija.

Nermin Nikšić, federalni premijer je najavio i to da će do kraja mjeseca potpisat ugovor u vrijednosti 200 milijuna konvertibilnih maraka za dionicu Tarčin – Suhodol, a osvrnuo se i na navodne ponude stranih tvrtki koje bi uz koncesiju bile spremne graditi autoceste u BiH. Premijer ističe kako bi koncesija bila najpovoljnija varijanta. Dodao je kako su određene tvrtke dolazile u BiH, ali nijedna nije konkretno ponudila koncesiju kao jednu od varijanti. Premijer prije svega namjerava da riješi zakonsku regulativu koja bi omogućila lakši ulazak stranih investicija u BiH.

Prema riječima Renza Daviddia, zamjenika šefa Delegacije EU-a u BiH, Europska unija je svjesna kako je izgradnja autoceste kroz BiH izuzetno skup projekt. Putem Instrumenta za pristupnu pomoć (IPA fondovi) EU će financirati samo neke investicije u samome projektu, ali ne i samu izgradnju autoceste.

EU je spremna da i dalje doprinese realizaciji ovog projekta, politički i financijski kroz IPA program. Također, Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) su izrazili svoju spremnost da pruže dodatnu financijsku pomoć za izgradnju ostatka Koridora. Trebaju se razmotriti sve moguće financijske modalitete, uključujući modele javno privatnog partnerstva (PPP) za ostatak neizgrađenih dionica autoputa, ističu iz EU-a. Europska unija je do sad dala oko 25 milijuna eura za izgradnju Koridora u BiH.