Kako se zaposliti u Europskoj uniji?

Nezaposlenost i besperspektivnost u Bosni i Hercegovini svakog dana natjera sve više mladih na razmišljanje o napuštanju zemlje. Iako je Hrvatska u usporedbi s BiH daleko politički i ekonomski naprednija, i tamo su aktualne teme o emigraciji. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, otvoriti će se vrata zapošljavanju u zemljama članicama, ali uz neka ograničenja.

Državljani Hrvatske s prebivalištem u BiH će imati jednaka prava Hrvatima iz Hrvatske. To znači da će za njih vrijediti ista ograničenja, ali i ista prava pri traženju posla u EU. Za očekivati je kako će pojedine zemlje, poput Velike Britanije i Njemačke koje su to već najavile, uvesti minimalno dvogodišnji moratorij na uvoz radne snage. Moratorij se neće odnositi na visokokvalificiranu radnu snagu koja traži posao u struci.

Najveću prednost pri zapošljavanju će svakako imati stručnjaci iz oblasti informatike, energetike, medicine, te nešto manje iz ekonomije. Zaposlenje u uslužnim djelatnostima će također biti široko dostupno, ali za to treba pričekati istek eventualnog moratorija.

Prosvjetari i pravnici će također morati čekati ukidanje moratorija kako bi se zaposlili u drugim vrstama djelatnosti, jer specifičnost ovih zanimanja daleko umanjuje šanse za zapošljavanje u struci.

Iako su u javnosti kolale glasine kako će Hrvati iz BiH na neki način biti diskriminirani u odnosu na Hrvate iz Hrvatske, one su se pokazale netočnim. Osobama s završenim diplomskim i postdiplomskim studijima u BiH bi problem mogle stvarati diplome bh. sveučilišta koje mogu, ali i ne moraju, biti priznate od strane EU poslodavaca. Rješenje ovog problema se može pronaći u priznavanju diploma u budućoj članici Hrvatskoj, iako priznavanje čak i onih diploma dobivenih unutar Unije ovisi od zemlje do zemlje.

Iako je i Europa pritisnuta globalnom financijskom krizom, fluktuacija radne snage je nemjerljivo veća u odnosu na bosanskohercegovačke, pa i hrvatske prilike. Pogrešno je očekivati zaposlenje koje će trajati do mirovine, ali to donosi pregršt poslovnih prilika. Ključna stvar u svemu tome je volja za mobilnošću onih koji traže posao, tako da pronalaženje željenog zaposlenja podrazumijeva i selidbu.

Jedna od mogućnosti zaposlenja se nalazi i u radu za EU institucije u raznim administrativnim djelatnostima. Hrvati iz BiH ni u ovom slučaju nisu diskriminirani u odnosu na Hrvate iz Hrvatske, ali u pitanju je dugotrajan i spor proces kojeg prati velika konkurencija i ograničen broj radnih mjesta, te ovaj vid zaposlenja ne predstavlja opciju onima koji se žele što prije uključiti na europsko tržište rada.

Nekoliko europskih portala za zapošljavanje zaista nudi obilje mogućnosti, ali oni koji traže posao u struci trebaju znati da pored diplome trebaju dobro poznavati rad na računaru i minimalno jedan strani jezik.

Osim zapošljavanja u EU, europska putovnica će omogućiti veću mobilnost u razvijene zemlje s drugih kontinenata. Daleko niži kriteriji za useljenje u odnosu na dosadašnju praksu će omogućiti lakšu ekonomsku migraciju.

Suma sumarum, ukoliko posjedujete hrvatsku putovnicu i želite raditi u EU, obnovite poznavanje stranih jezika i informatičkih vještina, pripremite životopise i već sada posjećujte portale za zapošljavanje.