Južna interkonekcija na čekanju: Tko će kupovati plin?

Izgradnja plinovoda Južna interkonekcija još nije ni počela, a kao novo prijeporno pitanje već se otvorilo – tko će kupovati plin. Reakcije se ne stišavaju nakon objave predsjednika izraelske M.T. Abraham Grupe Amira Gross Kabirija kako će njegova kompanija postati glavni uvoznik američkog ukapljenog plina.

Sporni memorandum

Prema potpisanom Memorandumu, plan je da grčka kompanija 20 godina opskrbljuje mostarsko poduzeće, kojim upravlja izraelski biznismen Kabiri, američkim ukapljenim plinom. Dokument je, navodno, potpisan tijekom Transatlantskog summita o sigurnosti opskrbe plinom u Washingtonu, na kojem je sudjelovao i šef bosanskohercegovačke diplomacije.

''Abraham grupa nema nikakav pravni temelj da ugovara bilo kakve količine s bilo kim, pa ni za Aluminij, jer oni prema uredbi Vlade BiH nisu uvoznici, ne mogu biti uvoznici ukapljenog, niti nekog drugog plina. Trenutačno je to, samo i isključivo, ''Energoinvest''. Kako će izgledati ta uredba vlade kada, formalno, bude napravljena Južna interkonekcija, prerano je govoriti – tko će biti koncesionar, ili sve druge otvorene teme ove priče su još na stolu'', poručio je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Konaković je rekao i kako nije imao uvid u Memorandum, no do kraja ove godine, onako kako se Abraham grupa obvezala kupiti određene količine, to će, istaknuo je, biti nemoguće. U istom tonu priopćenjem se oglasio i resorni federalni ministar Vedran Lakić.

''U Federaciji BiH vrijede jasna pravila. Svako drugačije predstavljanje situacije je netočno i može dovesti u zabludu naše međunarodne partnere'', kazao je Lakić za N1.

Političko natezanje

U međuvremenu, dodao je Lakić, intenzivno se radi na realizaciji projekta Južne interkonekcije kao strateškog projekta energetske sigurnosti. No, u praksi i dalje izostaje sinergija domaćih nadležnih institucija o zakonskim pretpostavkama koje prethode projektu.

Ministar Staša Košarac krivnju prebacuje na HDZ BiH. Pred državnim ministrima je, pojašnjava, Nacrt sporazuma koji je dostavila Vlada Federacije BiH.

''Nadležnost Ministarstva vanjske trgovine bila je da pripremi osnove, a osnove čini taj nacrt, koji je usvojila Vlada FBiH i delegacija koja bi predstavljala BiH. To smo dostavili Tajništvu Vijeća ministara. Poslije se od nas tražila dostava mišljenja kada je u pitanju Ured za zakonodavstvo, što smo također dostavili. Danas je kroz tekuća pitanja, predsjedavajuća Krišto to pitanje forsirala kroz činjenicu koju ona navodi – da je Vlada FBiH odustala od tog nacrta, koji je jedini za nas vjerodostojan, ali mi nemamo taj stav Vlade FBiH'', istaknuo je Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Predsjedavajuća Vijeća ministara ističe kako je za sklapanje sporazuma s Hrvatskom nužno da Parlament Federacije BiH prethodno žurno usvoji izmjene Zakona o plinovodu Južna interkonekcija, a potom, bez odgađanja, dostavi inicijativu za potpisivanje sporazuma.

Istodobno se naglašava kako je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine 2. veljače 2026. u proceduru uputilo materijal gotovo istovjetan onome koji je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine razmatralo 2023. godine. Taj materijal nije usklađen s novim aktivnostima u Federaciji BiH. Međutim, iako se radi o gotovo istovjetnom tekstu, materijal i u ovoj formi, zbog neusklađenosti predloženih zaključaka i Nacrta osnova, nije spreman za upućivanje u daljnju proceduru, te je potrebno izvršiti korekcije i pribaviti pozitivno mišljenje Ureda za zakonodavstvo, o čemu je Ministarstvo obaviješteno.

Iako se, načelno, radi na realizaciji projekta, parlamentarna procedura, barem u Parlamentu Federacije BiH, još je daleko, sudeći prema tvrdnjama izvora da je ponovni kočničar u ovom procesu HDZ-ov Dragan Čović, koji inzistira na uvođenju etničkog glasanja o ovom zakonu.