U sarajevskom naselju Alipašino Polje pokrenuta je peticija kojom se od Gradskog vijeća Sarajeva i Općine Novi Grad traži da jedna ulica ponese ime ratnog zapovjednika Jusufa Juke Prazine. Inicijativa je, prema navodima grupe građana i njegovih ratnih suboraca, već u fazi prikupljanja potpisa te se širi društvenim mrežama.
U javnom pozivu potpisanom kao "Jukini vukovi" stoji kako predlagatelji smatraju da Prazina zaslužuje ulicu u Novom Gradu zbog, kako navode, doprinosa u obrani Sarajeva. Istodobno, dio inicijatora predložio je i premještanje njegova groba iz Belgije u Sarajevo.
Jusuf Juka Prazina (Sarajevo, 1962. – 1993.) bio je jedna od najkontroverznijih figura ratnih 90-ih. Odrastao je u sarajevskom naselju Alipašino Polje, a prije rata više je puta bio osuđivan zbog kriminalnih aktivnosti. Po izbijanju opsade Sarajeva formirao je paravojnu skupinu "Jukini vukovi" i sudjelovao u obrani grada, zbog čega je u početku smatran jednim od simbola otpora.
Istodobno, Prazina je bio povezan s organiziranim kriminalom te optuživan za teška kaznena djela, uključujući maltretiranja, nestanke i nezakonite radnje u ratnom Sarajevu. Nakon sukoba s vodstvom Armije BiH bježi u Hercegovinu, gdje se priključuje HVO-u, obnašajući dužnost zapovjednika posebnih postrojbi. Svjedoci potvrđuju njegovo sudjelovanje u zauzimanju zgrade Vranice 1993. godine te obrani mostarskog Bulevara.
Bez obzira na to što se na teritoriju Mostara borio protiv Armije BiH koja je bila neprijateljski raspoložena prema građanima hrvatske nacionalnosti, bilo je zarobljenih pripadnika Armije koji su potvrdili da ih Juka nije dirao nakon zarobljavanja, čak je nekima dao paketić hrane ili kutiju cigareta.
U ljeto 1993. odlazi iz zemlje. Nakon bijega u Hrvatsku i potom Belgiju, navodno nastavlja s ilegalnim poslovima. Pronađen je mrtav početkom 1994. godine, pod nerazjašnjenim okolnostima, u jednom belgijskom kanalu.
