JNA je napala Hercegovinu, a Izetbegović govorio "To nije naš rat"

Nakon što su se rasporedile po Popovom polju, na današnji dan, 1. listopada 1991. godine, pripadnici Jugoslavenske narodne armije (JNA) napali su područje hercegovačkih sela Ravno i Hrasno. Bio je to prvi oružani napad JNA na teritorij Bosne i Hercegovine.

Preko Hercegovine do Dubrovnika

Dokumentacija Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju potvrđuje kako su 1. listopada 1991. snage JNA pokrenule napad na dubrovačku regiju iz smjera Crne Gore, Bosne i Hercegovine i s Jadranskog mora.

Posebno su stradala područja južne Hercegovine. JNA je opljačkala, spalila i sravnila sa zemljom sela Hrasno i Ravno, naselja bez vojno i radno sposobnog stanovništva.

Bio je to početak realizacije strateškog plana opkoljavanja i zauzimanja Dubrovnika. U postupcima pred Haškim tribunalom navedeno je da su snage JNA pod zapovjedništvom Pavla Strugara, Miodraga Jokića, Milana Zeca i Vladimira Kovačevića 1. listopada krenule u napad na dubrovačku regiju. Postrojbe koje su djelovale u operaciji uključivale su regularne kopnene i mornaričke snage JNA, kao i druge formacije podređene JNA.

Borbe na dubrovačkom području nastavile su se tijekom sljedećih mjeseci. Haški tribunal je u predmetu Pavla Strugara utvrdio kako je od 1. listopada 1991. uspostavljena blokada Dubrovnika.

"Nije naš rat"

Blokada je trajala do Operacija Čagalj i Lipanjske zore u kojima su u lipnju 1992. godine snage Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane oslobodile dolinu Neretve i prekinule blokadu.

Napad na Ravno i Hrasno dogodio se gotovo pola godine prije nego što će rat zahvatiti veliki dio Bosne i Hercegovine. Vlasti u Sarajevu ignorirale su razaranja na tlu Bosne i Hercegovine. Tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, na upit novinara o spaljivanju Hrvatskog sela Ravno u Popovu Polju izjavio je: "Ovo nije naš rat". Za pola godine cijela je zemlja bila u plamenu rata, ubijanja i progona civila.