Predstavljen Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu u Federaciji BiH
U Mostaru je u srijedu na drugom javnom forumu predstavljen Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu u Federaciji BiH, koji je predstavila Udruga "Stop mobbing", a na čijoj je izradi s radnom skupinom radila proteklih godinu dana.
Javnom forumu nazočili su predstavnici pravosuđa, policije, sindikata, nevladinih organizacija, kao i žrtve mobinga.
Tijekom predstavljanja Nacrta zakona nazočni su predložili da se u Zakon uvrsti "oduzimanje titule", odnosno smjena s dužnosti osobe koja vrši nasilje, obveza psihološke ili psihijatrijske potpore moberu te uspostavljanje javnog registra nasilnika na radu.
Veće kazne
Predloženo je i povećanje kazni za one koji vrše nasilje na radu, kao i da se nasilje na radu u kaznenom pravu tretira jednako kao nasilje u obitelji.
Većina nazočnih žrtava nasilja na radu kazala je da apsolutna većina njih trpi mobing od žena te da je nasilje na radu izraženo čak i u institucijama koje bi se trebale baviti zaštitom ljudskih prava i pravdom.
Jedna majka koja je nazočila javnom forumu u ime svoje kćeri, liječnice iz Konjica, rekla je kako "više ne zna kome se obratiti i kako se njezina kći trenutačno liječi od PTSP-a zbog zlostavljanja na radu u jednoj zdravstvenoj ustanovi".
"Taj mobing je toliko teška stvar koju trpi ne samo žrtva, već i cijela obitelj. Moja kći želi se odreći liječničke titule zbog nasilja na radu, a više ne znamo kojoj se instanci obratiti za pomoć", posvjedočila je majka.
Javnom forumu nazočio je i radnik komunalnog poduzeća iz Mostara koji je rekao da je morao na operaciju srca nakon infarkta te je dobio otkaz jer je bio na bolovanju.
Tretman i za žrtvu i za počinitelja
Psihologinja Nermina Vehabović Rudež rekla je kako osobe koje trpe mobing trebaju imati psihološku, a ponekad i psihijatrijsku pomoć, ali i da tretman za počinitelja mobinga treba biti obvezan.
"Osobe koje trpe mobing trebaju imati psihološku, a ponekad i psihijatrijsku pomoć. Istodobno, tretman i za počinitelja mobinga treba biti obvezan kako bi shvatio da žrtva nakon svakodnevnog nasilja na radu ima problem s manjkom samopouzdanja, čime se mijenja kvaliteta cijelog života. U praksi se žrtva šalje psihologu, a ne zlostavljač koji sigurno ima velike psihološke probleme ako ima potrebu maltretirati druge", rekla je Vehabović Rudež.
Predsjednik Sindikata radnika komunalnog gospodarstva u FBiH i Kantonu Sarajevo Rasim Ljucević apelirao je na radnike da se protiv mobinga bore samostalno, putem odvjetnika, sindikata i sudova.
"Nemojte davati otkaz i nemojte se povlačiti jer upravo masovno prihvaćanje i davanje otkaza nakon zlostavljanja na radu dovodi do situacije u kojoj se ovaj problem iz godine u godinu povećava", dodao je Ljucević.
Nacrt zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu ima potporu velikog broja građana, organizacija civilnog društva, sindikata diljem BiH, ombudsmana, kao i političkih subjekata.
Čeka se novi saziv parlamenta
Nacrt je u srpnju ove godine predan Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH i Vladi FBiH. Predsjednica Udruge "Stop mobbing" Anica Ramić izrazila je nadu da će sljedeći saziv Parlamenta imati dovoljno sluha da podrži ovaj zakon koji se tiče svake zaposlene osobe u Federaciji BiH.
Predloženi Nacrt zakona detaljno navodi primjere radnji koje predstavljaju uznemiravanje, dok je posebna pozornost posvećena prevenciji nasilja na radu. Također, posebna pozornost posvećena je zaštiti prijavitelja, svjedoka i svih osoba koje sudjeluju u postupku, a uvodi se i mogućnost određivanja privremenih mjera zaštite kada postoji opasnost za zdravlje zaposlenika.
U sudskom postupku posebno je značajno pravilo o teretu dokazivanja koji prelazi na poslodavca, koji treba dokazati da uznemiravanja nije bilo. Predviđene su i prekršajne sankcije za poslodavce koji ne izvršavaju zakonske obveze, ali i za zaposlenike koji vrše uznemiravanje ili zlorabe pravo na zaštitu.
Ovo priopćenje izrađeno je u okviru kampanje "Pravo na dostojanstven rad - Zakonom protiv mobinga nad ženama u FBiH", koju provodi Udruga "Stop Mobbing". Kampanja je dio projekta PRAGG, koji financira Vlada Švicarske, a provodi ga konzorcij koji čine HELVETAS i NIRAS, u partnerstvu s lokalnim partnerima Centrima civilnih inicijativa (CCI) i Institutom za razvoj mladih KULT.








-webp.webp)








-webp.webp)



-webp-wm.webp)

-webp.webp)

