IDDEEA ide na Sud BiH zbog zabrane obrade podataka za e-potpis
Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) pokrenut će postupak pred Sudom BiH protiv Agencije za zaštitu osobnih podataka zbog odluke kojom je IDDEEA-i trajno zabranjena obrada osobnih podataka za izdavanje kvalificiranih elektroničkih potpisa.
Dok iz IDDEEA-e i Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine tvrde da je riječ o nezakonitom zadiranju u nadležnosti propisane Zakonom o elektroničkom potpisu, Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH smatra da za takvu obradu podataka ne postoji odgovarajuća zakonska osnova.
Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević najavljuje i podnošenje kaznene prijave zbog, kako kaže, selektivnog i neujednačenog postupanja institucija. Prema njegovim riječima, odluka Agencije izazvala je u Upravi za neizravno oporezivanje BiH još veće probleme jer je uskratila digitalni potpis gospodarstvenicima koji sada neće moći elektroničkim putem uplaćivati PDV. Riječ je, naveo je, o milijunima KM.
Spor dvije državne agencije
Rješenje kojim se IDDEEA-i trajno zabranjuje da obrađuje osobne podatke u svrhu izdavanja kvalificiranih elektroničkih potvrda za elektroničko potpisivanje, Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH izdala je prošlog tjedna. Od tada ove dvije agencije gotovo svakodnevno razmjenjuju priopćenja, iznoseći suprotne stavove o zakonitosti i nadležnostima.
Iz Agencije, među ostalim, navode da IDDEEA nema zakonsku osnovu za obradu osobnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranih elektroničkih potvrda izvan područja identifikacijskih dokumenata.
Badnjević naglašava da ne osporava nadležnost Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH kada je riječ o kontroli zakonitosti obrade osobnih podataka, ali smatra da je sporan pokušaj širenja nadležnosti na područje kvalificiranih elektroničkih potpisa.
Prema njegovim riječima, bit spora je razlika između izreke i obrazloženja rješenja. Pojašnjava da Agencija u izreci formalno ne zabranjuje rad u području digitalnog potpisa, ali da u obrazloženju tog rješenja istodobno uvodi restriktivno tumačenje koje bi ograničilo postojeće zakonske nadležnosti državne Agencije.
Forto: Prijenos nadležnosti neće proći
Ministar komunikacija i prometa Edin Forto poručio je da Republika Srpska pokušava nadležnosti IDDEEA-e prebaciti na entitetsku razinu, naglašavajući da to neće proći. Podsjetio je da je Zakon o elektroničkom potpisu donesen prije 20 godina i da on jasno daje nadležnost državnoj razini za izdavanje elektroničkog potpisa.
"Taj zakon, naravno, kao što mnogi znaju, star je i potrebno ga je unaprijediti, uskladiti s određenim direktivama u Europskoj uniji, kako bi BiH u digitalnom smislu bila potpuno integrirana i preuzela svoje standarde iz EU", ističe Forto.
Badnjević je dodao da je u tom zakonu precizno definirano tko može biti ovjeritelj, na koji se način provodi identifikacija korisnika, koje podatke ovjeritelj može koristiti i tko provodi nadzor nad radom ovjeritelja.
On dalje ističe da bi se eventualna kontrola Agencije za zaštitu osobnih podataka mogla odnositi isključivo na pitanje obrađuje li IDDEEA više podataka nego što je potrebno. Navodi i da Zakon o elektroničkom potpisu jasno propisuje da nadzor nad ovjeriteljima provodi nadležno tijelo pri Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine te da upravo to tijelo može izricati mjere zabrane rada.
Odbacio je tvrdnje da IDDEEA svoju nadležnost temelji isključivo na Zakonu o osobnoj iskaznici BiH te podsjeća da je Zakon o elektroničkom potpisu donesen 2006., Zakon o IDDEEA-i 2008., a izmjene Zakona o osobnoj iskaznici usvojene tek 2012. godine.
"Mi smo već Zakonom iz 2008. imali nadležnost u području digitalnih potpisivanja u području svih identifikacijskih dokumenata", kazao je Badnjević ranije za Detektor.
Ministar Forto poručio je da prijenos nadležnosti s države na entitet neće proći.
Agencija za zaštitu osobnih podataka upućuje na svoje rješenje
Detektor se pisanim putem obratio i Agenciji za zaštitu osobnih podataka BiH, ali su ih uputili da "sve odgovore mogu naći u rješenju koje su javno objavili na svojoj stranici".
U tom rješenju, među ostalim, stoji da su utvrdili da izdavanjem kvalificirane elektroničke potvrde za elektroničko potpisivanje IDDEEA provodi obradu osobnih podataka suprotno Zakonu o IDDEEA-i i Zakonu o elektroničkom potpisu, čime je došlo do povrede načela zakonitosti, pravičnosti i transparentnosti u odnosu na nositelja podataka.
Pozivaju se i na međunarodne standarde u ovom području te navode da je "neprihvatljivo tumačenje da su tijela javnog sektora pravni subjekti koji mogu biti ovjeritelji i izdavati kvalificirani elektronički potpis u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu, pa samim tim ni IDDEEA ne može biti ovjeritelj u smislu Zakona o elektroničkom potpisu".
Elektronički potpisi u pravosuđu
U jednom od priopćenja IDDEEA je upozorila da je sustav kvalificiranih elektroničkih potpisa mnogo više od tehničkog alata ili administrativnog servisa.
Ističu da su u proteklom razdoblju, u suradnji s Visokim sudskim i tužiteljskim vijećem BiH, kvalificirani elektronički potpisi uvedeni u više od 100 pravosudnih institucija, gdje ih svakodnevno koristi oko 2.000 sudaca, tužitelja i pravosudnih službenika.
Putem istog sustava provodi se i elektronička prijava imovine sudaca, tužitelja i članova VSTV-a, što smatraju jednim od važnih mehanizama transparentnosti i integriteta pravosudnog sustava.
Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH je 2019. godine, podsjetimo, osporila tadašnji Pravilnik VSTV-a i ograničila obradu i javnu objavu imovinskih kartona sudaca i tužitelja, ocjenjujući da ne postoji dovoljno jasna zakonska osnova za takvu obradu podataka. Nakon izmjena Zakona o VSTV-u iz 2023. uspostavljen je novi sustav prijavljivanja i provjere imovine i interesa nositelja pravosudnih funkcija.
Odgovarajući IDDEEA-i novim priopćenjem, iz Agencije su kazali da se rješenjima ne zabranjuje uporaba elektroničkog potpisa u bilo kojem području, kao što su pravosuđe, fiskalni sustav, gospodarstvo i druga područja, već nezakonita obrada osobnih podataka od strane dva javna tijela koja moraju postupati samo u granicama zakonskih nadležnosti.
Spor i u širem političkom kontekstu
Republika Srpska je u lipnju ove godine usvojila novi Zakon o elektroničkoj identifikaciji, digitalnom identitetu, e-potpisu, e-pečatu i uslugama povjerenja, nakon što je Ustavni sud BiH u ožujku 2026., po apelaciji Kemala Ademovića, donio odluku kojom je utvrdio da više odredbi Zakona o policiji Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH, posebno one koje se odnose na digitalno potpisivanje, izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata i personalizaciju dokumenata.
Ustavni sud BiH je u obrazloženju odluke naveo da su te nadležnosti već uređene na državnoj razini.
Agencija za zaštitu osobnih podataka imala je i ranije nekoliko spornih rješenja. Jedno od njih odnosilo se i na zabranu objavljivanja imovinskih kartona političara zbog toga što su u njima navedene adrese stanovanja, nakon čega ih je Središnje izborno povjerenstvo skinulo sa svoje internetske stranice.
