U predizbornoj kampanji 2020. godine za lokalne izbore u Mostaru, održane nakon punih 12 godina zastoja, svim političkim akterima bila su "puna usta" priče o konačnom rješavanju ruševnih objekata. Od tada, pa do još jednog kruga izbornog procesa u Mostaru, u kojem su, ponovno, "mostarski kosturi" nezaobilazna tema, nijedan ratom devastirani objekt od njih 57, koliko su ih gradske vlasti "pobrojale", nije zasjao u novom ruhu.
Mostar postupno ulazi u četvrto poratno desetljeće s neslavnom titulom grada s najvećim brojem ratnih ruševina. Iako su vidljive u gotovo cijelom gradu, najviše ih je u Glavnoj ulici, koja danas nalikuje galeriji duhova. Gradske vlasti godinama ponavljaju razloge zbog kojih se nisu ozbiljno uhvatile ukoštac s tim problemom - od činjenice kako je Mostar više od desetljeća bio bez zakonodavne vlasti do neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, administrativnih zapreka i sličnog.
Predsjednik Gradskog vijeća Đani Rahimić potvrđuje kako se najveći broj ruševnih i devastiranih objekata nalazi u Titovoj ulici, počevši od Grkovićeve kuće, Više djevojačke škole, Dokićeve kuće, Zemaljske banke, poznate kao zgrada Komiteta, pa do Razvitka, gdje su, kako kaže, za svaki objekt analizirali imovinsko stanje te nailazili na brojne probleme i prepreke.
Primjerice, za zgradu NAME ili ZEME u gruntu, odnosno zemljišnoknjižnom izvatku, upisan je teret iz 1800-ih godina. Ističe kako su za svaki od tih objekata pokrenuli rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ali cijela priča nimalo nije jednostavna.
"Koliko god to zvučalo apsurdno, provedba postupka kroz grunt, katastar, pravobraniteljstvo i Službu za nekretnine traje i po godinu dana. Svi imaju svoje nadležnosti koje se ponekad preklapaju ili su nejasne, pa slijedi njihova harmonizacija. Nažalost, sve to traje predugo. Ili, primjerice, Viša djevojačka škola vodi se kao državna imovina, dok Grad po nalogu inspekcije uredno financira održavanje, pa čak plaća i kazne. To je apsurdna situacija i pokrenuli smo aktivnosti kako bi se to riješilo. Sve je, nažalost, u toj priči jako složeno", kaže Rahimić za Dnevni avaz.
Na to upozorava i gradonačelnik Mostara Mario Kordić, naglašavajući kako neki objekti nisu u vlasništvu Grada, dok se istodobno očekuje njihova obnova.
Kada zatražimo dozvole, nailazimo na odluku o zabrani raspolaganja i prometovanja državnom imovinom. Riječ je o prilično shizofrenoj i frustrirajućoj situaciji. Idemo pojedinačno, objekt po objekt, ali ne mogu vas obradovati informacijom kako ćemo imati ozbiljan napredak dok se neke stvari ne riješe, a nisu u našim rukama - kaže Kordić za "Avaz".
Prije gotovo godinu dana Gradska administracija najavila je uklanjanje ruševnih objekata, što je izazvalo burne reakcije u javnosti jer su se na popisu našli objekti od značaja za Mostar, kao i nacionalni spomenici BiH. Iz Gradske uprave potom su pojasnili kako nisu imali namjeru uklanjati takve objekte, već utvrditi vlasništvo, što je bio prvi korak u tom procesu.
Sve je to zapelo u elaboratima i brojnim pravnim procedurama. Vrlo se teško i mučno pomičemo u tom procesu - dodaje Kordić.
