U Mostaru je obilježena 34. obljetnica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, u organizaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH. Program je započeo u 17 sati polaganjem vijenaca kod spomenika ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, a potom je u Galeriji kraljice Katarine predstavljena knjiga generala Ivice Primorca pod nazivom "Kad istina progovori – svjedočanstvo hrvatskoga generala".
Ministar branitelja Zapadnohercegovačke županije Mladen Begić istaknuo je kako je 18. studenoga datum duboko ukorijenjen u hrvatskoj povijesti te da se obilježavanje obljetnice HZHB-a ne može odvojiti od stradanja Vukovara i Škabrnje.
"Riječ je o 1991. godini, o vremenu kada su Hrvati u BiH morali organizirati vlastitu obranu. Odluka o utemeljenju Hrvatske zajednice Herceg-Bosne bila je pripremljena ranije, a upravo toga dana pali su Vukovar i Škabrnja. Nakon prvih izbora, 30 načelnika i općina stalo je iza ideje stvaranja zajednice koja je trebala pripremiti hrvatski narod na ono što dolazi", kazao je Begić.
Naglasio je kako su Hrvati prvi stali u obranu te da je formiranjem HZHB-a započela organizirana obrana hrvatskog naroda diljem BiH. Podsjetio je na prve ratne sukobe u Mostaru, Središnjoj Bosni, na Kupresu i u Posavini.
"Da se hrvatski narod nije tako organizirao, ne znam tko bi stao u obranu od velikosrpske agresije koja je prethodno izvedena na Republiku Hrvatsku. Neke se općine nisu uspjele obraniti – posebno je veliko stradanje u Derventi, Modriči i Bosanskom Brodu. U Posavini je poginulo oko dvije tisuće ljudi. Bosanski Brod pao je tek u listopadu 1992., a to je dalo vremena i Hrvatskoj, ali i svima u BiH, da se obrane. HZHB je ispunila svoju zadaću onako kako je od početka postavljen cilj", poručio je Begić.
Na obilježavanju je predstavljena knjiga umirovljenog generala Ivice Primorca pod nazivom "Kad istina progovori – svjedočanstvo hrvatskoga generala". Primorac je kazao kako knjiga obuhvaća 20 poglavlja u kojima vjerodostojno prikazuje događaje u Hrvatskoj i BiH od 1990. i 1991. godine pa sve do završnih oslobodilačkih operacija.
"Pisao sam o onome u čemu sam osobno sudjelovao. Većina je događaja potkrijepljena dokumentima. Knjiga prati procese od početka Domovinskog rata pa do završetka operacije Južni potez, gdje je rat i okončan, ali i odnos prema braniteljima nakon rata", rekao je Primorac.
Posebno je izdvojio fotografiju nastalu 6. kolovoza 1995. na Kninskoj tvrđavi, nakon oslobođenja Knina.
"Na toj fotografiji su predsjednik Tuđman i ministar obrane Šušak, ljudi koji su, po mom mišljenju, najzaslužniji za obranu Hrvatske i oslobodilačke akcije u BiH. To je slika s ratnim zapovjednicima nakon završetka Oluje i ona ima neprocjenjiv povijesni značaj", kazao je general Primorac.
