"U Srbiji ne postoji nikakva suradnja između institucija i organizacija civilnog društva", upozorila je viša istraživačica Beogradskog centra za sigurnosnu politiku Isidora Stakić na početnoj regionalnoj konferenciji projekta "ROOT WB – Regionalna odgovornost za našu budućnost: građani i civilno društvo jačaju europske vrijednosti na Zapadnom Balkanu", koja je u četvrtak održana u Mostaru.
Konferenciju pod nazivom "Europa za građane – vrijednosti koje nas povezuju" organizirala je Agencija lokalne demokratije (LDA) Mostar, a skup je okupio predstavnike vladinog i nevladinog sektora iz zemalja Zapadnog Balkana i Europske unije s ciljem otvaranja rasprave o jačanju demokratskog sudjelovanja, regionalne suradnje i ulozi civilnog društva u procesu europskih integracija.
Projekt ROOT WB provodi se od početka 2026. do kraja 2027. godine uz potporu Europske unije kroz program "Građani, jednakost, prava i vrijednosti", a prema riječima osnivačice i direktorice LDA Mostar Dženane Dedić riječ je o dvogodišnjem regionalnom projektu koji se temelji na ideji zajedničke odgovornosti za zajedničku budućnost.
"Velik dio aktivnosti bit će usmjeren na rad s građanima i lokalnim zajednicama jer nitko ne poznaje probleme bolje od ljudi koji u tim sredinama žive", rekla je Dedić te dodala kako se bez suradnje s lokalnim vlastima ne mogu postići stvarne promjene.
Dedić je istaknula kako projekt ima snažan regionalni karakter jer se slični izazovi pojavljuju u većini gradova Zapadnog Balkana te je ocijenila da se problemi Mostara, Skoplja, Beograda ili Tirane ne mogu promatrati odvojeno nego zahtijevaju zajednički pristup i razmjenu iskustava.
"U projektu sudjeluju partneri iz sedam zemalja, među kojima su Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Hrvatska i Francuska, što daje i jasnu europsku dimenziju cijelom programu", kazala je Dedić.
O položaju civilnog društva u Crnoj Gori govorila je direktorica Centra za demokraciju i ljudska prava Nevenka Vuksanović, koja je rekla kako se odnos države prema civilnom sektoru u posljednja dva desetljeća donekle promijenio, ali kako sudjelovanje organizacija civilnog društva često ostaje formalno.
"Država danas prepoznaje stručnost koja dolazi iz civilnog sektora, ali da to ne znači uvijek i stvaran utjecaj na procese odlučivanja, te se nerijetko događa da se preporuke civilnog društva ne primjenjuju iako su opravdane i prepoznate i na razini Europske unije", dodala je Vuksanović.
Kada je govorila o europskim integracijama, Vuksanović je upozorila kako se u praksi događalo da su preporuke civilnog sektora zanemarene čak i u važnim fazama pregovora, te je ocijenila kako regionalna suradnja još nije na razini koja bi bila potrebna.
"Među državama Zapadnog Balkana postoji političko nadmetanje i različiti interesi, ali interes cijele regije mora biti da sve zemlje napreduju prema članstvu u Europskoj uniji, jer nema stvarnog učinka ako napreduje samo jedna država, a ostatak regije zaostaje", istaknula je.
Najkritičniju ocjenu iznijela je Isidora Stakić, koja je rekla da je položaj civilnog društva u Srbiji izuzetno loš te da suradnja s institucijama gotovo ne postoji.
"Široka koalicija organizacija civilnog društva prije godinu dana odlučila zamrznuti suradnju s državnim institucijama zbog sve učestalijih napada na aktiviste. Ti pritisci uključuju fizičke napade, policijsko nasilje, neosnovana privođenja, ali i digitalni nadzor putem špijunskog softvera", podsjetila je Stakić te dodala kako su česte i medijske kampanje protiv organizacija civilnog društva te je upozorila kako institucije takve slučajeve ne procesuiraju na odgovarajući način.
Stakić je ocijenila da u takvim okolnostima organizacije civilnog društva moraju jačati međusobnu i regionalnu suradnju jer, kako je rekla, kada nema suradnje s državom, jedini način za očuvanje prostora za djelovanje jest povezivanje s partnerima iz drugih zemalja regije.
