Europska Hrvatska obećala da neće bježati od regije

Hrvatska je od danas 28. članica Europske unije ušavši u tu zajednicu europskih zemalja nakon nikad dužih pregovora, koji su trajali 2827 dana.

Službeni zahtjev za članstvo u Uniji, Hrvatska je predala u veljači 2003. u Ateni, a u lipnju 2004. dobiva status kandidata za članstvo. U prosincu iste godine Europsko vijeće donosi odluku da će pregovore o članstvu RH u EU započeti 17. ožujka 2005., ali pod uvjetom da Hrvatska dotad ostvari punu suradnju s Haškim sudom.

Hrvatskoj uvedena mjerila

No, samo dan ranije od obećanog datuma početak pregovora se odgađa, da bi usvajanje Akcijskog plana za rješavanje slučaja generala Ante Gotovine i pregovori s tadašnjom glavnom tužiteljicom Haškog suda Carlom del Ponte urodili plodom i u ranim jutarnjim satima u noći između 3. i 4. listopada 2005. službeno su otvoreni pregovori između RH i EU.

Suprotno dosadašnjoj pregovaračkoj praksi, Hrvatskoj su uvedena mjerila (benchmarks) za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja te je Hrvatska trebala poraditi na 31 poglavlju podijeljenih u čak 35 pregovaračkih poglavlja.

Građani Hrvatske, čiju su neovisnost 15. siječnja 1992. Priznale zemlje članice tadašnje Europske zajednice, na referendumu to 22. siječnja 2012. (izlaznost 43,51 posto, za ulazak u Uniju 66,27 posto) rekli su da je članstvo u EU najbolji put za njihovu zemlju.

Najviše strahuje Bosna i Hercegovina

No, njihov put u Europsku uniju, svakako će promijeniti situaciju u regiji, a od podsljedica Europe na svojim granicama najviše strahuje Bosna i Hercegovina, koja otvoreno priznaje da, unatoč nekim ''navrat-nanos'' prilagodbama, ipak nespremna dočekuje europske granice.

Cijelo vrijeme vlastima u BiH govorilo se kako članstvo Hrvatske u EU predstavlja izazov i priliku da se ubrzaju reforme čime bi BiH ostvarila ciljeve iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Poseban naglasak stavljen je na održavanje tradicionalnih trgovinskih odnosa s Hrvatskom, kao jednim od najvažnijih trgovinskih partnera BiH. Uvoz iz Hrvatske u 2010. iznosio je 15,12 posto ukupnog uvoza u BiH. Još bitnije, izvoz u Hrvatsku u 2010. iznosio je 15,09 posto ukupnog izvoza iz BiH.

Na dosadašnje odnose će utjecati strožiji europski standardi, pa je BiH izgubila bitku s izvozom roba životinjskog porijekla (mliječnih proizvoda, mesa, peradi, konzumnih jaja, itd.).

No, Bosna i Hercegovina sama u Hrvatsku može izvoziti samo sirovu kožu, svježu ribu i med, proizvode za koje BiH trenutno ispunjava uvjete za izvoz u EU.

No, prema odluci Europske komisije, proizvodi iz BiH proizvedeni u objektima bez odobrenja EU-a za izvoz u Uniju, na hrvatskom će tržištu moći ostati još godinu dana, do 1. srpnja 2014. godine. Ne smiju biti izvezeni iz Hrvatske, a nakon zadang roka moraju biti povučeni.

Normalan protok ljudi i robe

Inače, Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su u Bruxellesu tri dokumenta koji će omogućiti normalan protok ljudi i robe sada kada je Hrvatska članica Europske unije.

Potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda potpisali su Ugovor o graničnim prijelazima i Sporazum o pograničnom prometu, a na zajedničku izjavu o o tumačenju i primjeni čl. 11. Sporazuma o slobodnom tranzitu kroz teritorij RH u i iz Luke Ploče i kroz teritorij BiH u Neumu potpis je s bosanskohercegovačke strane stavio ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija, a s hrvatske Vesna Pusić.

Ti dokumenti, koji su ispregovarani uz pomoć Europske komisije, predviđaju dva međunarodna granična prijelaza Metković 2 - Bijača na jugu te Gradiška na sjeveru, koji će biti opremljeni za sanitarne i veterinarske inspekcije i preko kojih će moći prolaziti roba biljnog i životinjskog podrijetla.

Sporazum o pograničnom prometu predviđa lakši prelazak građanima obiju zemalja koji žive u pojasu do pet kilometara s obje strane granice, s mogućnošću da se to kasnije proširi do 30 kilometara,a dogovoreno je da kroz neumski koridor, iz jednog dijela u drugi dio Hrvatske moći će prolaziti roba u zapečaćenim kamionima.

Sve ovo može biti od koristi

Bosanskohercegovačko gospodarstvo moći će preko luke Ploče izvoziti sve proizvode, dok će se u BiH preko Ploča moći uvoziti samo ona roba koja smije ući u Europsku uniju.

Iako se pred BiH nalazi svojevrsni europski zid preko kojeg neće biti kretanja ljudi i roba kao do sada, te će za sve biti strože kontrole, predsjedatelj Vijeća ministara, Vjekoslav Bevanda, rekao je na svečanosti prilikom prijema hrvatske u EU, kako Bosni i Hercegovini sve ovo može biti od koristi.

''Ako budemo dovoljno mudri i pametni tisuću kilometara granice s Europskom unijom sigurno će predstavljati prednost za BiH. Očekujem da mi ostvarimo dobrobit, da brzo prođemo ovo prilagođavanje i što više edukacija i informacija za građane kako se ne bi stvarao strah već vidjela šansa u svemu tome'', rekao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Kaže kako upravo veliku šansu vidi što 500 milijuna tržišta graniči s BiH - tisuću kilometara granice. Da bi to bila prednost za BiH, Bevanda navodi kako "trebamo shvatiti da moramo usvajati europske standarde, kao i poticati gospodarstvo, posebno privatni sektor".

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, u Zagrebu je rekao kako je "ulazak Hrvatske u EU nova nada za sve zemlje Balkana koje nisu postale članice EU“.

Sada imamo više prijatelja

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić, rekao je kako će BiH, bez obzira što u ovom trenutku stoji na putu ne samo k Europskoj uniji, već i prema NATO-u, osjetiti pozitivne efekte.

''''Procjenjujem da će u početku biti manjih nesporazuma krajnje uvjetno rečeno. Kada pogledate sam prelazak granice, ekonomske odnose, standarde koje je Hrvatska morala primjenjivati zato što je formalno članica EU bh. građanima bit će malo teško naviknuti se na to, kao i građanima Hrvatske'', rekao je Komšić.

Komšić očekuje da će ovo također imati i jednu vrstu psihološkog efekta u BiH, pa je "moguće da će to stimulirati bh. političke elite da gledajući kako se to odvija u Hrvatskoj da i mi malo odgovornije pristupimo euroatlantskim integracijama “.

Bosanskohercegovački ministar Zlatko Lagumdžija čestitao je Hrvatskoj "što je EU postao bogatiji za još jednu zvjezdicu, a čestitam i EU-u što je dobio Hrvatsku".

"U Europskoj uniji sada imamo više prijatelja. To nam je poticaj da se što je moguće prije stvarno sretnemo i da ponovno budemo dio jednog istog političkog, ekonomskog, kulturnog, civilizacijskog prostora", rekao je Lagumdžija.

Hrvatska nikud ne bježi

Hrvatska je pak poručila kako će pomoći da se zemlje regije što prije nađu na europskom putu i u Europskoj uniji. Tako je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić poručila kako ''sve zemlje regije, koje su uspjele već prevaliti neke vrlo teške poteškoće na tom putu, imaju europsku perspektivu''.

Iako svi s ove strane granice imamo osjećaj da vrijeme stoji, a da svi naši susjedi bježe od nas, hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je kako tomu nije tako te da ''Hrvatska nikuda ne bježi, nego ostaje tu gdje jest, ali s novim odgovornostima''.

Predsjednik hrvatske vlade istaknuo je kako Hrvatska pruža ruke zemljama iz regije u što bržem usvajanju europskih kriterija i podsjetio da je s tim zemljama i narodima povezuju neraskidive spone – zajedništvo u antifašističkoj borbi, privrženost vrijednostima solidarnosti i slobodarstva, ali i da Hrvatsku s druge strane od Srbije, Crne Gore i BiH udaljavaju ratni događaji iz devedesetih.

''Hrvatska je u tom ratu dokazala svoju odanost slobodi, ali naknadno svjesna i vlastitih posrtaja na putu koji nije imao alternativu. Taj put bio je suštinski ispravan i pravedan. Hrvatska je izabrala biti most prema boljoj budućnosti regije kojoj su proeuropske težnje, uz najviše standarde zaštite manjinskih nacionalnih prava, najefikasnije sredstvo za prevladavanje prošlih trauma'', rekao je premijer nove, 28. članice Europske unije.

No, svi su sigurno složni u jednom – Bosna i Hercegovina, sa svim unutarnjim problemima i razmimoilaženjima, a najnoviji dokaz tomu je Radmanovićevo jednodnevno blokiranje potpisa Predsjedništva BiH na sporazum s Hrvatskom, daleko je od europskog puta ma koliko se gurala i poticala na njemu.