Europa je pokazala da ne nasjeda više na priče stranaka u BiH

Zbog nedostatka napretka u zemlji u provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, povjerenik za proširenje Štefan Fuele otkazao je posjet Mostaru, gdje je 11. travnja trebao sudjelovati na sastanku s čelnicima BiH.

Umjesto toga, Fuele je najavio dolazak u Sarajevo zajedno s ekspertima Vijeća Europe radi pronalaženja najboljeg rješenja uputivši stranačkim liderima oštre kritike. Ne imenujući nikoga, Fuele je rekao kako su oni jedini krivci za zastoj i da ispred europskog puta stavljaju unutarstranačke interese.

Nedostatak privrženosti europskoj agendi

"Nedostatak volje za kompromisom i za provedbu presude Sejdić-Finci pokazuje da deklarirana potpora za europsku agendu nije podržana konkretnim djelima i akcijom. Povjerenik Fuele žali što uskostranački i etnički interesi i dalje imaju prednost pred istinskim angažmanom za okončanje ustavne diskriminacije mnogih građana Bosne i Hercegovine i za usklađivanje zakona s Europskom konvencijom o ljudskim pravima", priopćeno je iz Fueleova ureda.

S njim je u Mostar trebao doputovati i glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland, ali je i on otkazao posjet rekavši kako je neprihvatljivo da država članica Vijeća Europe ni nakon tri godine nije ispoštovala presudu Europskog suda za ljudska prava.

I Fuele i Jagland smatraju kako se osjeti ''nedostatak privrženosti nekih stranačkih čelnika europskoj agendi'' što jasno podriva integracijski proces Bosne i Hercegovine.

Novi apel političarima

''Vrijeme istječe za promjene Ustava i izbornog zakona koji se trebaju uskladiti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima za izbore 2014. godine. To je suprotno interesima zemlje", navedeno je u Fuelovom priopćenju.

Ponovno je u priopćenjima europskih dužnosnika, po tko zna koji put, upućen apel političkim liderima u BiH da ''pokažu potrebnu razinu odgovornosti prema svojoj zemlji i građanima te da odmah postignu adekvatan dogovor''.

No, iako se uoči najavljenog susreta moglo čuti pozitivne poruke domaćih političara, nakon europske odbijenice, uslijedila su pravdanja stranačkih lidera.

Tako je iz Saveza za bolju budućnost BiH rečeno kako je otkazivanje Dijaloga na visokoj razini ''potpuno ispravna odluka europskog tajnika za proširenje i dužnosnika EU''.

Upiranje u krivce

''Međunarodna zajednica više ne želi tolerirati višegodišnje opstrukcije na europskom putu BiH'', poručili su iz Stranke Fahrudina Radončića te naveli kako će on 11. travnja ipak razgovarati s europskim tajnikom za proširenje Fueleom.
I
predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić potvrdio je novinarima kako je umjesto poziva sa mostaraski sastanak dobio poziv da prisustvuje sastanku s Fueleom te stručnjacima iz Europske komisije i Vijeća Europe, koji će se održati u Sarajevu.

Ljubić je rekao kako smatra da je dobro da se u jednom takvom formatu stvari i principi u najmanju ruku definiraju.

"Naši su principi potpuno jasni. Mi kao hrvatski blok smo predložili tri modela na osnovi principa koji su usuglašeni i sa strankama u BiH i s predstavnicima Europske komisije. Nažalost, nijedan od ta tri modela nije naišao na konsenzualno prihvaćanje u BiH. Neke od modela su prihvatile stranke iz RS-a, a neke stranke iz FBIH", naglasio je Ljubić, napomenuvši kako se nada da se može na jednom od tih modela doći do rješenja.

I dok stranke razmjenjuju optužbe za krivnju i dok većina upirte prstom u SDA, koja je odbila dogovorena načela u Bruxellesu, iz SDA kažu kako je vrijeme da se upre prstom u krivce.

Gubljenje strpljenja

Medijima je Senad Šepić, potpredsjednik SDA i zastupnik u državnom parlamentu, rekao kako je duboko razočaran da se najodgovorniji ljudi u ovoj zemlji, nakon gotovo četiri godine, nisu uspjeli dogovoriti o jednom esencijalnom pitanju.

''Smatram da bi bilo dobro da Štefan Fuele posjetu koju je imao planiranu za Mostar nije otkazivao, već da je došao na lice mjesta i da je na određen način jasno ukazao na one koji koče europsku perspektivu i budućnost ove zemlje'', rekao je Šepić.

''Oni koji to koče, iz ovih ili onih razloga, trebaju biti najdirektnije prepoznati, trebaju biti najdirektnije prozvani i mi trebamo u tom smislu poslati jasnu poruku da nećemo to dopuštati i da želimo ovu zemlju stavti na te europske šine'', kazao je Šepić.

I dok stranke koriste priopćenja da opravdaju Fueleov postupak, i da govore o anonimnim krivcima, analitičar Centara civilnih inicijativa, Ivica Ćavar, kaže kako je otkazivanje sastanka jasan znak da europske institucije sve više pokazuju da gube strpljenje s liderima političkih stranaka u BiH.

Puno obećaju, malo ispune

Ćavar kaže kako bh političari puno toga obećaju, ali malo obećanog i ispune, što je bio slučaj i ovoga puta te da je Fueleov nedolazak u Mostar jedna vrsta sankcije bh. liderima ili bolje rečeno, snažne poruke da moraju prestati samo deklarativno podržavati europski put Bosne i Hercegovine, te konačno preći s riječi na djela i raditi u interesu građana naše zemlje.

''Vrijeme je da se implementiraju davno preuzete obveze, prije svega presuda Međunarodnog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci", jer zbog neispunjenja preuzetih obveza Bosni i Hercegovini prijeti nepriznavanje rezultata narednih općih izbora 2014. godine, dok nam u malo goroj varijanti prijeti isključenje iz članstva u Vijeću Europe. I naravno, i dalje ostaje čekanje da Sporazum o stabilizaciji i pridruženju (SSP) konačno stupi na snagu, nakon gotovo pet godina od njegovog potpisivanja,, rekao je Ćavar.

Dodao je kako bi bilo žalosno da zbog bilo čijih sujeta, osobnih ili uskostranačkih interesa izgubimo povjerenje ''dokazanih prijatelja''.

''Ovi prijatelji žele pomoći da bismo što prije ispunili uvjete za predaju vjerodostojne aplikacije za kandidatski status BiH, a samim tim i ubrzali mogućnosti da efikasnije koristimo novac iz europskih fondova radi poboljšanja životnog standarda građana i prihvaćanja europskih normi, što trebamo učiniti prije svega zbog nas građana ove zemlje, koji smo postali taoci često nejasnih politika onih koji su stvarni "centri moći" u Bosni i Hercegovini'' rekao je Ćavar.

Kočnica od 2009. godine

Podsjećamo, provedba presude Europskog suda za ljudska prava čeka se još od prosinca 2009. godine, a europski put BiH ovisi o toj provedbi. U pismu u kojem je odbijen sastanak u Mostaru navodi se kako bh dužnosnici ne bi trebali zaboraviti da se presuda ne tiče samo stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, ili priznavanja kredibilne kandidature za članstvo u EU.

Čelnici šest od sedam najvećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini složili su se 22. ožujka na sastanku u Bruxellesu oko načela izbora za članove predsjedništva zemlje. Samo je SDA, koja ne sudjeluje u vladajućoj koaliciji bila protiv načelnog dogovora.

Prema tom načelnom dogovoru, za izbor članova predsjedništva BiH, Federacija bi imala 10 izbornih jedinica, koliko ima i kantona, dok bi Republika Srpska bila jedna izborna jedinica. U Federaciji bi se uveo elektorski sustav, koji treba pomiriti građanski i nacionalni pristup i tako osigurati da pripadnici jednog naroda ne biraju predstavnike drugog naroda.
Nakon toga su predstavnici šest stranaka izrazili optimizam da bi se na sastanku u okviru političkog dijaloga s BiH 11. travnja u Mostaru mogao postići konačan dogovor. No, očekivana pljuska iz EU im je stigla i novi rok do kraja mjeseca.

Novi datum za novu ocjenu

Tada će, naime, Komitet ministara Vijeća Europe, koji prati procese u BiH vrlo ponovo ocijeniti progres, ili nedostatak progresa u Bosni i Hercegovini.

Tako će 30. travnja BiH saznati koliko je toga učinila na europskom putu. Europska unija upozorava da će sve dok Komitet ne odluči da su promjene ustava i zakona vezanih za izbore adekvatni, te da jamče ne samo ispunjenje presude u slučaju "Sejdić- Finci" nego i punu usklađenost svih budućih izbora, put BiH ka normalnom, modernom i funkcionalnom društvu, koje će biti u potpunosti integrirano u evropske strukture, ostati blokiran.

Ukoliko provedba presude, oko koje nema suglasnosti političkih lidera nego novih podjela i optužbi, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne po BiH. Najzvučnija prijetnja EU je ra da bi moglo doći i do nepriznavanja rezultata izbora 2014. godine.

Inače, uoči najavljenog sastanka iz Mostara su se slale pozitivne poruke. Tako je sve trebalo biti u znaku dogovora, pa i mostarski sajam ima za partnera Europsku uniju, a otvaranje mostarske Vijećnice za mjesto susreta trebalo je poslati poruku. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH je tako rekao kako će to biti simbol neke nove priče, a ne onih slika podjela koje su mostarska Vijećnica i ''spomenička kriza'' ispred Vijećnice, slale Europi. No, Europa nije još jednom nasjela na naše priče kako pomaka u dogovorima ima.