EEAS o BiH: potrebna izborna reforma, izbore održati bez obzira na ishod pregovora

Potrebno je nastaviti pregovore kako bi se postigao dogovor o promjeni ustava i izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, ali izbori se trebaju održati kada su i predviđeni bez obzira na ishod pregovara, stoji u dokumentu koje Europska služba za vanjsko djelovanje (EESAS) pripremila kao podlogu za raspravu na sastanku ministara vanjskih poslova koji će se održati 21. veljače u Bruxellesu.

U dokumentu u koji je Hina imala uvid kaže se da bi uspješna izborna i ustavna reforma bili snažan politički signal, koji bi omogućio da se sljedeće izbori održe u skladu s međunarodnim i standardima EU-a te da bi poboljšao funkcionalnost entiteta Federacija BiH.

“Uspjeh te reforme ovisi o pronalaženju uravnoteženog paketa, u skladu sa standardima EU-a, koji odražava zabrinutost svih strana kako bi se postigla potrebna dvotrećinska većina u parlamentu”, kaže se u dokumentu.

Taj paket prema tom dokumentu, trebao bi uključivati: promjene izbornog zakona kako bi se poboljšali izborni standardi (transparentnost i integritet) u skladu s preporukama promatračke misije  OESS-ova Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (OESS/ODIHR) i skupine države protiv korupcije (GRECO).

Zatim promjene ustava kako bi se uskladio s presudama Europskog suda za ljudska prava i osiguralo jednako predstavljanje svim građanima u zemlju u skladu s preporukama Venecijanske komisije.

Treća točka toga paketa trebala bi uključivati revidiranje modaliteta za izbor članova predsjedništva, a četvrta točka je poboljšanje funkcionalnosti entiteta Federacije BiH kako bi se spriječile daljnje blokade.

Tri moguća scenarija

Nigdje u tekstu se ne spominju konstitutivni narodi ni legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na čemu inzistira hrvatska strana.

“Pregovori koji su se uz posredovanje EU-a i SAD-a vodili u siječnju u Neumu omogućili su važan napredak u svim tim elementima. Razgovori se trebaju nastaviti kako bi se postigao dogovor prije listopadskih općih izbora”, stoji u dokumentu.

U dokumentu se navode tri moguća scenarija ovisno o ishodu tih razgovora. Prvi je najpovoljniji, a to znači postizanje dogovora i provedba izbora sukladno novom izbornom okviru. Drugi scenarij je da nema dogovora i tom slučaju bi “lokalne akteri mogli pokušati spriječiti održavanje izbora, primjerice blokiranjem potrebnog financiranja”.

Kao treći scenarij navodi se mogućnost daljnje eskalacije zahtjeva s mogućim bojkotom izbora i/ili osporavanje izbornih rezultata te jačanje disfunkcionalnosti Federacije BiH.

“Političke nesuglasice između partnera u vladajućoj koaliciji iskristalizirali su se oko ustavne i izborne reforme, s različitim pogledima što bi reforma trebala uključivati. Neke stranke već najavljuju da razmatraju bojkot sljedećih izbora ili provedbu njihovih rezultata, ako se ne postigne dogovor o reformi, što je nešto što bi moglo voditi daljnjoj eskalaciji političke krize”, kaže se u dokumentu.

U dokumentu se kaže da je potreban nastavak angažmana EU-a na visokoj razini u pomaganju da se dođe do dogovora o ustavnoj i izbornoj reformi.

“Aktivno uključivanje aktera EU-a (visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, posebnog izaslanika EU-a, Komisije, država članica i Europskog parlamenta bit će također potrebno kako bi se ponovilo da se izbori 2022. trebaju provesti kako je predviđeno bez obzira na ishod reforme”, kaže se u pripremnom dokumentu.

U dokumentu se spominje mogućnost sankcija ako najave Republike Srpske da će jednostrano preuzeti nadležnosti države postanu operativne. Te sankcije bi mogle uključivati zamrzavanje imovine i zabranu putovanja fizičkih i pravnih osoba.

Kaže se da je BiH danas suočena s najdubljom političkom krizom od kraja rata 1995. godine i da ta kriza ugrožava stabilnost i sigurnost zemlje i regije i dovodi u pitanje europsku perspektivu zemlje.

“To stavlja na kušnju ulogu EU-a kao geopolitičkog aktera, njegovu sposobnost da oblikuje svoj kontinent prema svojim vrijednostima i standardima i da očuva svoje neposredno susjedstvo od suprotstavljenih vanjskih utjecaja”, kaže se u dokumentu.

Nema se volje za promicanjem pomirenja

U dokumentu se kaže da jača uključenost trećih država. Pod trećim državama misli na one izvan EU-a.

“Srbija i Turska se angažiraju na visokoj razini kako bi normalizirale situaciju. Ostali, iskorištavaju postojeće podjele kako bi potkopali reformske napore i europsku perspektivu zemlje. Postoji znatan rizik da bi se destabilizirajući aktivnosti kroz Republiku Srpsku mogle intenzivirati ako se ukupna geopolitička situacija dodatno pogorša”, kaže se u dokumentu i dodaje da se takav utjecaj prelio i na multilateralne forume, navodeći  kao primjer rusko-kineski nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a u kojem se prijetilo vetom na obnovu mandata misiji EUFOR Althea.

Ističe se da politička kriza već utječe na sposobnost BiH da u potpunosti koristi financijsku pomoć EU-a iz pretpristupnog fonda IPA - III zbog nedostatka sektorskih strategija na razini države. Spominje se mogućnost da se financijska pomoć koristi kao poluga za poticanje promjene ponašanja ako ukupna politička situacija ne popravi u kratkom roku.

“To bi trebalo biti potkrijepljeno jasnim narativom i jasnim porukama unaprijed kako bi se ponudio učinkovit poticaj za promjenu ponašanja, kao i jačanjem pristupa svim građanima BiH. Takav pristup trebao bi izbjeći kažnjavanje onih koji nisu odgovorni za stanju BiH, to jest, građana, te prekid financiranja koje omogućava Bosni i Hercegovini da nastavi s reformama povezanim s EU-om”, kaže se u dokumentu.

Ističe se da u zemlji nema volje za promicanjem pomirenja i da umjesto toga čelnici nastavljaju s povijesnim revizionizmom, uključujući negiranje genocida i slavljenje ratnih zločina.

“Slabost i disfunkcionalnost Federacije pruža dodatne argumente secesionističkom diskursu vodstva Republike Srpske”, kaže se u dokumentu.

Kaže se da je su se napetosti pojačale u srpnju prošle godine kada je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zakon kojim se kriminalizira negiranje genocida i slavljenje ratnih zločina. Nakon toga, stranke iz Republike Srpske počele su bojkotirati rad državnih institucija. To se dodatno pojačavalo u kolovozu nakon što je novi visoki predstavnik Christian Schmidt preuzeo dužnost, a čiji mandat ne priznaju u RS-u. Stvari su se jako zaoštrili nakon što je u listopadu vladajuća koalicija u RS-u najavila povratak “originalnom Daytonu”, što znači preuzimanje nadležnosti s državne na entitetsku razinu u više područja.